Projektom DANSER žele obnoviti bioraznolikost uz Dravu i Dunav
Projekt DANSER predstavlja inovativni i znanstveno utemeljeni pristup očuvanju ranjivih i osjetljivih fluvijalno-močvarnih okoliša rijeka Drave i Dunava, rečeno je u ponedjeljak na predstavljanju projekta.
DANSER (DANube SEdiment Restoration) okuplja 29 partnera i sedam pridruženih partnera iz cijele Europe, a trajat će četiri godine.
Ukupna mu je vrijednost oko 9,2 milijuna eura, dok hrvatski tim predvođen Rudarsko-naftno geološkim fakultetom, koji je zadužen za pilot područje srednjeg toka Dunava, ima na raspolaganju oko 2,2 milijuna eura.
Hrvatski tim odgovoran je za istraživačke i restauracijske aktivnosti u pilot područjima - Terezino polje nedaleko od Virovitice, Kopačkom ritu i općini Orle.
DANSER istražuje uzroke utjecaja na rijeke, njihovo stanje i odgovore na izazove klimatskih promjena i ljudskog otiska na prirodu kako bi ponudio rješenja za obnovu bioraznolikosti.
Docent na Rudarsko-geološkom naftnom fakultetu Ivica Pavičić kaže da se nalazimo usred dugoročnog trenda smanjenja vodostaja Save, Drave i Dunava.
Smanjenje vodostaja rezultira zatrpavanjem rijeka sedimentima, odnosno pijeskom, što dovodi do smanjenja ribljeg fonda i povećanja brojnosti drugih životinjskih vrsta, kao što su lisice i žabe, uz rijeke.
„Tako prvo stradaju poplavni okoliši, kao što su Kopački rit i rukavci velikih rijeka“, rekao je Pavičić novinarima. DANSER želi pronaći znanstveno i tehničko rješenje za restauraciju pogođenih područja.
Kao primjer značajne restauracije spomenuo je gradnju brane kod Bratislave, gdje se gradnjom kanala i sličnim projektima vratila flora i fauna kakva je bila prije negativnog utjecaja na tamošnjih okoliš.
Gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin ustvrdio je da se u zadnjih dvadesetak godina smanjuje utjecaj čovjeka na Dravu, no predstoji još mnogo posla kako bi raznolikost flore i faune ponovno bila kao prije stotinjak godina.
„Namjeravamo spojiti Viroviticu s Dravom popunjavanjem kanalskih sustava, kako bi oživjela močvarna staništa“, kazao je Kirin dodavši kako se buduća bioraznolikost može iskoristiti za održivi ruralni turizam.