Život u pograničnom području omogućuje ljudima da pokušaju iskoristi blagodati koje nudi susjedna zemlja, posebice kada je riječ o kupnji hrane i drugih potrepština.

Tako Slavonci i Baranjci dobro znaju kretanje cijena u trgovinama u sjevernoj Bosni ili u Srbiji, a stanovnici sjeverne Istre u krugu od 50-ak kilometara imaju dvije granice i čak tri zemlje te im je omogućen veći izbor roba i usluga koje okruženje nudi. U zapadnijim dijelovima Hrvatske blizina tih zemalja ima i dodatnu prednost što, zbog članstva u Europskoj uniji i Schengenu, ne postoje zapreke u fluktuaciji stanovništva i robe na lokalnoj razini.

Trst, kao nekadašnja svojevrsna trgovačka meka bivše države, ujedinjenjem Europe izgubio je tu ulogu i više nije toliki mamac za šopingholičare. Dolaskom novih europskih političko-ekonomskih tokova razlike u ponudi zapadne robe i cijena smanjile su se, tako da je i potreba za odlaskom u Italiju bivala sve manja. Ipak, zaputili smo se u svojevrsnu inventuru isplativosti odlaska u kupnju preko granice. Posjetili smo isti trgovački lanac u Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj, uspoređujući cijene deset identičnih artikla koji nam se često nađu u košarici. To su suncokretovo ulje, glatko brašno, šećer, mlijeko, paprika roga, špageti, 10 jaja, kava u zrnu, sitna sol i deterdžent za suđe.

Analizirajući konačan rezultat, kupljena košarica bila je desetak posto skuplja u Hrvatskoj (22,45 eura) u odnosu prema Italiji (20,60 eura) i Sloveniji (19,97 eura). Po artiklima u Hrvatskoj je najskuplja kava u zrnu, gdje za kilogram treba izdvojiti 9,99 eura (Slovenija 6,99 eura, Italija 7,99 eura), a u Italiji odskače cijena paprike roge, gdje 500 grama stoji 3,49 eura (Hrvatska 1,89 eura, Slovenija 1,99 eura). U Italiji se po upola nižoj cijeni mogu nabaviti špageti (0,99 eura) i sol (0,29 eura za kilogram). Cijena tih proizvoda u Sloveniji i Hrvatskoj je identična - špageti su 1,98 eura, a sol 0,59 eura. U Italiji su i nešto jeftinija jaja i deterdžent za posuđe, a, generalno gledajući, voće i povrće nešto je skuplje. Slovenija ima najujednačenije cijene u odnosu prema svojim susjedima, tako da je ova naša košarica bila najjeftinija u toj zemlji. Gledajući cijene u kontekstu poreza na dodanu vrijednost, treba istaknuti da je hrvatski PDV od 25 posto veći tri postotna poena od slovenskog i talijanskog, koji iznosi 22 posto, s tim da sve tri države primjenjuju i niže stope na određene proizvode, što također utječe na konačnu cijenu.

Nekad je dobar povod odlaska preko granice bila niža cijena naftnih derivata u susjedstvu, ali trenutno se u Hrvatskoj vozi po najnižim cijenama. Od ostalih "pikanterija" vezanih uz obilazak trgovina treba istaknuti da se samo u Hrvatskoj naplaćuju male vrećice za voće i povrće.