Hrvatska je uz Italiju trenutno najučinkovitija i najbrža članica Europske unije u provedbi mjera iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. To znači da ćemo u ovoj godini imati angažirano 81 posto ukupnih sredstava od deset i pol milijardi eura, koliko je Hrvatska dobila kroz instrumente “Iduće generacije”, istaknuo je predsjednik Vlade Andrej Plenković na konferenciji “Nacionalni plan oporavka i otpornosti - Konkurentnost i zelena tranzicija u Hrvatskoj”, održanoj u ponedjeljak u Zagrebu, koja je okupila predstavnike Vlade, Europske komisije, gospodarstva i lokalne zajednice. Na konferenciji su istaknuta ključna postignuća dosadašnje provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za poslovni sektor i građane, kojima će se podržati konkurentnost hrvatskih poduzeća i ubrzati zelena tranzicija.

Hrvatskoj je za NPOO odobeno ukupno 10,5 milijardi eura, od čega su polovina nepovratna sredstva, a program se financira do 2026. godine. Zahtjev za isplatom šeste, dosad najveće tranše, u iznosu od 835,6 milijuna eura Vlada je Europskoj komisiji uputila 20. prosinca prošle godine, no u međuvremenu je zatražila odgodu isplate od osam tjedana kako bi se na vrijeme donio pravni okvir za redefiniranje i unaprjeđenje rada državnih tvrtki, koji je u javnom savjetovanju i trebao bi biti donesen do ožujka.

“Možete se ponositi što ste među vodećim zemljama u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. To je izvanredno postignuće ako znamo da je ukupna vrijednost plana deset i pol milijardi eura, što je 13 posto hrvatskog BDP-a”, rekao je Rafaelle Fitto, izvršni potpredsjednik Europske komisije za koheziju i reforme.

Hrvatska je od 2021., od kada se provodi NPOO, za projekte i reforme koje si je sama zacratala, poput najave uvođenja registra stanovništva i zakona o upravljanu javnim poduzećima, dosad povukla 63 posto nepovratnih sredstava. Iz Europske komisije podsjećaju da sredstva iz europskih fondova čine 25 posto hrvatskog BDP-a, a prema izvješću Komisije o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji hrvatski BDP do kraja ovoga desetljeća bit će veći 8 posto nego što bi bio da nema kohezijskih sredstava. “Gotovo svaka komponenta našeg NPOO-a ili utječe na jačanje ljudskog kapitala ili davanje poticaja poduzetnicima da ulažu u svoje zaposlenike ili investicije koje mogu jačati dugoročno hrvatsko gospodarstvo”, kazao je Marko Primorac, ministar financija.

Europska komisija za sljedeći sedmogodišnji proračun u razdoblju od 2028. do 2034. razmatra ideju da se korištenje kohezijskih sredstava uvjetuje provedbom reformi i investicija, na sličan način kako se odobravaju sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Za takvu reformu bit će potrebna suglasnost svih država članica, a mnoge od njih su zabrinute da bi to dovelo do centralizacije upravljanja europskim sredstvima, odnosno do smanjenja uloge lokalnih i regionalnih vlasti u odlukama o trošenju tih sredstava.

Jedna od glavnih tema konferencije bila je i zelena tranzicija u Hrvatskoj, a iz Europske komisije poručili su da znatna sredstva namijenjena zelenoj tranziciji već pružaju opipljive koristi i građanima.