Hrvatska prednjači u povlačenju sredstava iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji "Nacionalni plan oporavka i otpornosti - Konkurentnost i zelena tranzicija u Hrvatskoj", no uoči koje se moglo čuti da je Hrvatska tražila odgodu isplate šeste tranše iz NPOO-a.

Konferencija je održana u organizaciji predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Vlade RH, a uz brojne ministre, nazočili su joj i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković te izvršni potpredsjednik za koheziju i reforme Europske komisije Raffaele Fitto.

Plenković je istaknuo da je Hrvatska uz Italiju najučinkovitija i najbrža u provedbi svog nacionalnog programa oporavka i otpornosti, donesenog u okviru Instrumenta EU sljedeće generacije, odgovora EU-a na izazove oporavka od posljedica pandemije koronavirusa.

Istaknuo je da bi do kraja ove godine trebalo biti angažirano oko 80 posto sredstava od ukupno 10,5 milijardi eura koje ima na raspolaganju, pri čemu otprilike pola otpada na bespovratna sredstva, a ostalo na povoljne zajmove. 

Taj iznos čini oko 13 posto hrvatskog BDP-a, pri čemu je rok za provedbu svih reformi u okviru NPOO-a kraj 2026. godine. Prema Plenkovićevim riječima, Hrvatska je među zemljama koje bi uistinu mogle u roku iskoristiti sva predviđena sredstva.

Apostrofirao je četiri stupa za apsorpciju europskih sredstava kroz proteklo razdoblje, a osim NPOO-a, to je i financijska perspektiva 2014. - 2020., financijska omotnica 2021. -2027., te Fond solidarnosti, iz kojeg je za obnovu od dva razorna potresa povučeno nešto više od milijardu eura.

Kazao je da je u ovom trenutku također jako važno ubrzavanje povlačenja sredstava iz financijske perspektive 2021. - 2027., pri čemu će na proljeće biti i prilika za njenu reviziju. "To je prilika i za zemlje članice da nakon tri godine vide što treba prilagoditi, fleksibilizirati i na što žele staviti više sredstava", pojasnio je.

Plenković: Moramo "razgrtati laži" da od 2027. Hrvatska više neće imati na raspolaganju europska sredstva

Poručio je i da želi demistificirati tezu da od 2027. pa nadalje Hrvatskoj više neće na raspolaganju biti europska sredstva.

"Moramo 'razgrtati' laži koje nisu slučajno plasirane", poručio je predsjednik Vlade. Kako tumači, te laži služe, kada bi u "nekom čudnom razvoju događaja" u budućnosti netko drugi preuzeo odgovornost za vođenje države i ostvarivao slabiji gospodarski rast, da može reći da je onaj raniji, viši rast bio zbog europskih sredstava.

Istaknuo je da trenutni položaj Hrvatske u pogledu rasta i investicija nije posljedica samo povlačenja europskih sredstava, već i odgovornog upravljanja javnim financijama, više krugova porezne reforme, kao i ostalih reformskih zahvata, zbog čega su i sve tri vodeće svjetske kreditne rejting agencije Hrvatsku svrstale u kategoriju A.

Poručio je i da je smisao korištenja svih europskih sredstava konvergencija "hvatanje koraka" s razvijenijim članicama Unije. Pritom, procjena je da bi Hrvatska 2028. trebala dosegnuti 82 posto prosjeka razvijenosti EU-a. 

Naglasio je i da su energetska i zelena tranzicija bitne jer će najvažniji energenti, poput nafte i plina, u jednom trenutku dosegnuti "vrhove svojih rezervi", nakon čega slijedi "spuštanje", dok ćemo s druge strane, i zbog rasta svjetskog stanovništva, imati veću potražnju, čime će rasti i cijene.

"Zato je razdoblje u kojem smo sada vrijeme za energetsku tranziciju, što veća ulaganja u obnovljive izvore energije i prilagodbu našeg gospodarstva na radikalno izmijenjene uvjete globalnog funkcioniranja, za otprilike 15-ak godina", istaknuo je Plenković.

Fitto: Hrvatska može biti ponosna na provedbu svog plana oporavka i otpornosti

Novom europskom povjereniku za koheziju ovo je u mandatu bio prvi službeni posjet nekoj zemlji, što je Plenković ocijenio kao "važnu političku poruku", odnosno priznanje za dinamiku provedbe NPOO-a, kao i poticaj za kvalitetnu apsorpciju sredstava iz aktualne financijske perspektive.

Fitto je pohvalio hrvatska postignuća ulaska u eurozonu i Schengen, a između ostalog kazao da hrvatsko gospodarstvo raste stopama iznad tri posto te time ubrzano "hvata priključak" s drugim članicama Unije.

S druge strane, izazove za Hrvatsku predstavljaju zelena tranzicija i jačanje konkurentnosti, kao i pojednostavljenje procedura kako bi se ubrzalo povlačenje sredstava iz aktualne financijske omotnice, rekao je između ostalog Fitto.

Poručio je i da Hrvatska može biti ponosna jer prednjači u Uniji u provedbi svog plana oporavka i otpornosti, na osnovu kojeg je do sada dobila 4,5 milijardi eura.

Zatražena odgoda za isplatu šeste tranše

Prema riječima europskog povjerenika, Hrvatska je do sada ispunila 157 reformskih i investicijskih mjera na osnovu kojih je dobila spomenuta sredstva.

Inače, Vlada je u drugoj polovici prosinca Komisiji podnijela zahtjev i za isplatu šeste tranše sredstava iz NPOO-a u iznosu od 836 milijuna eura, koja je podrazumijevala ispunjavanje dodatnih 26 ključnih etapa i ciljnih vrijednosti, od kojih se jedna odnosila i na jačanje upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu.

No, kako se danas moglo čuti od predstavnika Europske komisije uoči konferencije, hrvatska Vlada je zatražila dodatnih osam tjedana kako bi u potpunosti usvojila pravni okvir koji se tiče upravljanja državnim poduzećima. Iz Komisije su dodali kako tu nema razloga za zabrinutost te da su slične odgode ranije tražile i neke druge članice.

Primorac: Rasterećenja za gospodarstvo i građane u desecima milijuna eura

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac je rekao da, iako su financijska sredstva iz NPOO-a važna, važniji su transformacijski procesi kroz koje gospodarstvo prolazi uspješnim ispunjavanjem investicijskih i reformskih indikatora. Izjavio je da gotovo svaka komponenta NPOO-a utječe na jačanje ljudskog kapitala, ili se pak odnosi na konkretna ulaganja u kapital i infrastrukturu, kao i davanje poticaja poduzetnicima da ulažu u zaposlenike i svoje tvrtke, sve s ciljem dugoročnog jačanja hrvatskog gospodarstva.

Pobrojao je nekoliko mjera koje u okviru NPOO-a provodi Ministarstvo financija, prije svega usmjerene na digitalizaciju i smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva i građana. To je izrada registra stanovništva, reforma sustava upravljanja javnim poduzećima, kao i projekt Fiskalizacija 2.0.

"To su rasterećenja koja se doista mogu kvantificirati u desecima milijuna eura i koja će dugoročno pridonijeti razvoju našega gospodarstva", rekao je Primorac.

Apostrofirao je i sredstva iz NPOO-a namijenjena obnovi od potresa, što je iz perspektive tih objekata važno i zbog njihove energetske obnove.

Erlić: Značajno ubrzano ugovaranje sredstava iz aktualne financijske perspektive

Ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a Šime Erlić je istaknuo da je Hrvatska u potpunosti iskoristila financijsku perspektivu 2014. - 2020., a riječ je o više od 12 milijardi eura, a zahvaljujući tim "ciljanim ulaganjima" realizirane su tisuće projekata diljem Hrvatske, što je podiglo životni standard, kao i konkurentnost hrvatskih regija.

Kazao je da se lani značajno ubrzalo i ugovaranje sredstava iz financijske perspektive 2021. - 2027., iz koje je realizirano više od 200 poziva, vrijednosti 5,6 milijardi eura. Pritom, više od 50 posto sredstava iz te omotnice odlazi na projekte digitalne i zelene tranzicije, rekao je Erlić. Rekao je da su to konkretne investicije koje su upravo događaju širom zemlje, a primjerice se odnose na vodno-komunalnu infrastrukturu, centre za gospodarenje otpadom, ceste, željeznice, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, nove autobuse i tramvaje, priuštivo stanovanje, kao i brojna ulaganja u sektoru poduzetništva.

Erlić očekuje da će 2025. biti "ključna i važna" u povlačenju europskih fondova, u vidu cijelog niza natječaja i "pozitivnog pritiska" na kompletan sustav potrošnje europskih sredstava.