Iako država smanjuje udio javnog duga u BDP-u, koji bi uskoro trebao pasti ispod 60 posto, inozemni dug Hrvatske, koji uz dug države obuhvaća i dug građana, poduzeća i banaka, nastavlja rasti te je, prema podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug na kraju rujna prošle godine iznosio 63 milijarde eura, što čini 75,2 posto ukupnog nacionalnog brutoproizvoda.

Nepovoljna kretanja

Vanjski nam je dug tako u godinu dana, odnosno od kraja rujna 2023., porastao za 2,83 milijarde eura, a u odnosu prema početku prošle godine za pola milijarde eura. Izražen rast na godišnjoj razini rezultat je ponajviše rasta duga središnje banke zbog primjena pravila o knjiženju gotovine eura u bilanci nacionalnih središnjih banaka Eurosustava nakon pristupanja europodručju, navode u HNB-u, zbog čega je dug središnje banke u godinu dana porastao za 682 milijuna eura, na 14,4 milijarde. No zbog solidnog gospodarskog rasta, udio vanjskog duga u BDP-u se smanjio sa 77,4 posto, koliko je iznosio na kraju lipnja prošle godine, na 75,2 posto na kraju rujna.

Ipak, dug opće države, tj. javni dug, nastavlja rasti, ali mnogo sporijim tempom, te je krajem rujna iznosio 18,5 milijardi eura, ili 1,4 milijarde više nego godinu dana prije, jer osim duga državnog proračuna uključuje i dug jedinica lokalne samouprave i izvanproračunskih fondova, kao i izdanja državnih vrijednosnih papira, no i njegov se udio u BDP-u smanjuje zbog visokih stopa gospodarskog rasta. Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić smatra da smanjivanjem udjela javnog duga u BDP-a država smanjuje investicijski potencijal, dok HNB upozorava da bi novi fiskalni rashodi nametnuti državama u uvjetima geopolitičkih ili klimatskih prijetnja (poput obveze ulaganja dva posto BDP-a u obranu ili obveze ulaganja u obnovljive izvore energije) mogli otežati postizanje dugoročne održivosti javnog duga u nizu zemalja i povećati premiju za rizik na njihovo zaduživanje, osobito za zemlje s već slabijom fiskalnom pozicijom, što bi moglo dodatno nepovoljno djelovati na tržišna kretanja.

Ono što donekle zabrinjava je znatan porast nenamjenskih gotovinskih kredita kućanstava, koji uz to i ubrzava, iako su kućanstva zasad relativno nisko zadužena. U HNB-u navode da je ubrzavanje rasta gotovinskih nenamjenskih kredita od početka 2023. uglavnom bilo povezano s većim iznosima pojedinačnih kredita. No vrlo brzo počeo se povećavati broj odobrenih kredita, pa je u prvih šest mjeseci prošle godine isplaćeno oko 186 tisuća gotovinskih kredita, odnosno oko četvrtinu više nego u istom razdoblju 2023. S druge strane, napominju u HNB-u, prosječan iznos kredita nije se znatnije povećao, pa je u prvih šest mjeseci 2024. dosegnuo oko 9350 eura, odnosno tek oko šest posto više nego tijekom 2023. Godišnji prirast duga kućanstava tako je do polovine prošle godine iznosio tri posto BDP-a, što je najviše u posljednjih 15 godina, ali ipak tek polovica snažnog prirasta duga domaćinstava iz razdoblja posvemašnjeg jeftinog zaduživanja uoči izbijanja svjetske financijske krize krajem 2008.

Manja potražnja

Tako je udio kredita kućanstava u BDP-u, koji je kontinuirano padao od 2010., ponovno počeo rasti od 2022. godine te zahvaljujući snažnom rastu dohodaka drže na razini od 33 posto. U središnjoj banci upozoravaju da se po visini omjera troška otplate kredita osobito izdvajaju potrošački krediti ročnosti do pet godina, na koje otpada nešto manje od petine novih kredita. "Navedeni potrošači u slučaju nepovoljnih makroekonomskih kretanja izloženi su većem riziku suočavanja s poteškoćama pri otplati duga, odnosno nužnosti znatnijeg smanjenja potrošnje, što povećava rizike u bilancama banaka i može dodatno produbiti nepovoljna kretanja u gospodarstvu", navodi se u Makroprudencijalnoj dijagnostici HNB-a s kraja listopada prošle godine.

Kreditiranje poduzeća i dalje je prigušeno u uvjetima povišenih kamatnih stopa, slabe potražnje i postroženih standarda kreditiranja, navode u središnjoj banci, pri čemu je vidljiv porast kredita građevinarstvu i djelatnostima povezanima uz poslovanje nekretninama te pojedinim djelatnostima uslužnog sektora. Ipak, banke u "Anketi o kreditnoj aktivnosti banaka", provedenoj u drugom tromjesečju 2024., prijavljuju smanjenje potražnje poduzeća za kreditima. Taj je pad potražnje uglavnom povezan s manjim potrebama za financiranjem investicija u uvjetima tek blagog smanjenja kamatnih stopa s povišenih razina. Pritom je izgledno financiranje znatnog dijela investicija iz vlastitih sredstava, što olakšavaju dobri poslovni rezultati poduzeća. Također je smanjena percepcija rizičnosti poduzeća iz energetike i prerađivačke industrije.