Pojavivši se posljednji put u Hrvatskoj 1978. godine, slinavka i šap (SiŠ), akutna, vrlo kontagiozna virusna zaraza domaćih papkara - goveda, svinja, ovaca i koza - te više od 70 vrsta divljih i poludivljih papkara, koja se očituje stvaranjem vezikula i erozija po sluznici usta, nosa, na vimenu i papcima, nakon njezine potvrde na farmi vodenih bivola u njemačkoj saveznoj zemlji Brandenburg ponovno prijeti, to više što je riječ o bolesti koja se brzo širi na velikim udaljenostima i zbog velikog broja vrsta na koje se odnosi. Morbiditet u goveda je vrlo visok – i do 90 posto.

Na brandenburškom imanju uginula su tri vodena bivola, a 11 grla preventivno je eutanazirano kako se bolest ne bi proširila na ostale životinje. Potom nije bilo novih potvrđenih slučajeva zaraze, no u međuvremenu su eutanazirane životinje i s nekih drugih imanja, s obzirom na to da se ne može isključiti mogućnost da su bile u kontaktu sa zaraženim grlima.

Izrazito opasna

Dogodi li nam se slinavka i šap, bit će to samo kratak predah u domaćem, ionako narušenom stočarstvu od posljednjih slučajeva afričke svinjske kuge iz 2024., a crna bilanca koju je domaće svinjogojstvo platilo toj bolesti je 37.500 eutanaziranih svinja.

U četvrtak je u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva - Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane održan sastanak svih relevantnih tijela i institucija vezano za dodatne aktivnosti koje je potrebno poduzeti s obzirom na pojavu SiŠ-a u Republici Njemačkoj, a kako bi se osiguralo pravodobno i učinkovito djelovanje u slučaju pojave sumnje ili izbijanja slinavke i šapa.

- Riječ je o izrazito opasnoj bolesti koja može imati značajne gospodarske posljedice. Posebno smo usmjereni na jačanje pripravnosti veterinarskih službi i poduzimanje svih potrebnih mjera u suradnji s nadležnim tijelima. Veterinarska inspekcija već provodi pojačane nadzore pošiljaka životinja, a dodatne mjere bit će usmjerene prema brzoj i koordiniranoj reakciji. Hrvatska ima stručan tim i potrebne resurse kako bi se pravodobno odgovorilo na svaki izazov - rekao je u četvrtak državni tajnik Mladen Pavić i podsjetio na 1978. i slinavku i šap na križevačkom području, ozbiljnost situacije i strogoću mjera.

- Vojska je tada bila u glavnoj ulozi, tri tjedna s tog područja nitko nije izišao, osim vozila Hitne pomoći koje je vozilo jednu trudnicu na porođaj. Bolest se širi zrakom na desetke kilometara, neki kažu i preko 100, 200 kilometara. Teško je reći o kojem broju domaćih i (polu)divljih papkara je riječ pojavi li se bolest ovdje - kaže Pavić.

Mjere poput uspostave zona ograničenja, odnosno zabrana od tri i 10 kilometara, eutanazije i druge mjere dobro podsjećaju na mjere iz vremena ASK u Slavoniji. Ponovno je, točnije – i dalje, naglasak na najvišim biosigurnosnim mjerama. Prati se promet živih životinja, papkara, roba, no zasad nema restrikcija i zona ograničenja i zabrana.

- Promet stokom i mesom nešto je o čemu će se razgovarati na razini Europske komisije. Mi kao zemlja članica EU-a postupamo po uredbi kao što je ona o ASK-u. SiŠ bolest je s Liste A – naročito opasne bolesti, i definitivno nosi najveće gospodarske štete. Dođe li k nama, afrička svinjska kuga bila je pokazna vježba! Sada se radi o monitoringu i pojačanom nadzoru. Velika Britanija već je zabranila uvoz goveda, svinja i ovaca iz navedene savezne republike. Zabrana vrijedi za žive životinje i proizvode od svježe prerađenog mesa - kaže Pavić.

Farmski uzgoj

- Ne treba širiti paniku, no istovremeno treba biti i odgovoran i pratiti situaciju. Nažalost, naše stočarstvo već je ionako desetkovano, i bez SiŠ-a - kaže predsjednik Baby Beefa Toni Raič.

Uzgajivač ovaca Željko Fabric za 1978. kaže da je to bilo vrijeme nomadskog, ne farmskog držanja stoke, pa da je i to razlog što se bolest brzo širila, a da je sada to ipak farmski, kontrolirani uzgoj, gdje stoka s jedne farme nema dodira s drugim životinjama.

- Stoka se jedino može zaštiti zabranom dolaska drugih osoba na farme i prometom stoke u kontroliranim uvjetima - kaže Fabric, dok svinjogojac Mirko Kolić dodaje kako su na događaje u Njemačkoj odmah odreagirale burze povećanom ponudom naspram potražnje, a time i padom cijena.

- Pozdravljam što su naše službe promptno odreagirale na vijesti iz Njemačke i sastale se u vezi s dogovorom, mjerama, preventivom. Poštujem struku, kao i biosigurnosne mjere. Situacija u svakom slučaju nije ugodna - kaže Kolić.