Rast cijena zdravstvenih usluga prošle je godine zasjenio rast ostalih životnih trokova. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), bolničke su usluge tijekom 2024. godine poskupjele čak 31 posto. To su poskupljenje, međutim, na svom džepu osjetili samo građani bez police dopunskog zdravstvenog osiguranja, za koje se participacija u prosjeku povećala za spomenutih 30-ak posto. Cijene su, u nešto manjim postocima, rasle i u privatnim zdravstvenim ustanovama, kao i kod privatnih osiguravajućih kuća, koje su, za razliku od HZZO-a, mahom podignule cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja.

Rastu cijena dijagnostičko-terapijskih postupaka i skupina, kao i cijena dana bolničkog liječenja, na temelju kojih HZZO bolnicama obračunava naknadu za pružene usluge, nije kumovala inflacija, kao što je to slučaj kod ostalih poskupljenja, već činjenica da su lani zaposleni u zdravstvu s Vladom ugovorili značajno povećanje koeficijenata plaća. Kako bi bolnice i druge zdravstvene ustanove mogle podnijeti taj novi financijski teret, podizanjem cijena usluga HZZO je bolnicama osigurao veći mjesečni prihod kako bi mogle pokriti naraslu masu plaća.

Cijena dijagnostičko-terapijske skupine rasla je sa 1445,50 na 1619 eura, za dijagnostičko terapijske postupke sa 9,30 na 10,20 eura, a za dan bolničkog liječenja s 20 na 22 eura. Slijedom toga, došlo je i do rasta participacija za pacijente bez dopunskog zdravstvenog osiguranja, dok je maksimalan iznos participacije za jednokratno bolničko liječenje povećan sa 265 na čak 530 eura. Participacija za dan bolničkog liječenja povećana je na 17,70 eura, a specijalistički pregled na 8,83 eura. Participacije za posjet obiteljskom liječniku ili lijek na recept stoji 1,32 eura.

Bolnice zahvaljujući tom podizanju cijena nisu bogznakako profitirale, a prema računici Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), spomenutim povećanjem cijena nisu dostigle niti inflatorni rast.

- Tri puta su prošle godine dizali cijene, ali su i neki ostali troškovi skočili tako da su bolnice na istome, ako ne i malo lošije, jer su nam plaće pojele to povećanje - veli Dražen Jurković, direktor UPUZ-a. Tako je 2024. godina završena s 200 milijuna eura manjka u bolničkom sustavu.

Privatne zdravstvene ustanove, orjentirane na tržište, opreznije su u pogledu podizanja cijena svojih usluga jer je za privatan specijalistički pregled prosječnom građaninu danas teško izdvojiti od 60 do 100 eura, a za skuplje dijagnostičke pretrage, poput MR-a i CT-a po 220 do 550 eura po regiji. Cijene su kod dijela privatnika rasle u nešto manjim postocima, no o tome kako se privatne poliklinike nose balansirajući između tereta inflacije i potreba pacijenata, u njihovim udruženjima danas ne žele govoriti.