Među neriješenim problemima koji već godinama traju između Vlade i predsjednika Republike Zorana Milanovića jest i onaj da nema dogovora oko popune praznih mjesta u diplomatskoj službi. Tek treba vidjeti hoće li doći do pomaka nakon nedavnih predsjedničkih izbora. Postoji, naime, puno zemalja gdje je veleposlaniku odavno završio mandat ili ga uopće nema, a nepopunjene su ostale i brojne druge diplomatske pozicije.

Sukreatori

Predsjednik Republike i premijer prema Ustavu sukreatori su vanjske politike i potreban je njihov supotpis za bilo koje imenovanje u diplomaciji. Prvo i posljednje zajedničko imenovanje veleposlanika dogodilo se još početkom 2020. Bilo je to imenovanje Hidajeta Biščevića, koji je još uvijek na funkciji veleposlanika RH u Srbiji. Krajem ljeta te godine započeo je prvi sukob Vlade i Milanovića nakon što su se u javnosti pojavile informacije o predsjednikovu putu u Albaniju na sastanak s premijerom Edijem Ramom, za koji ni dandanas nije jasno je li bio službeni ili neslužbeni. Nakon toga Milanović, koji je u Albaniju putovao brodom Hrvatske ratne mornarice, počeo je kršiti Zakon o obrani na način da je počeo izravno izdavati zapovijedi za korištenje materijalnih sredstava HV-a, a ne više preko MORH-a. Međutim, i tada su trajali pregovori i konzultacije oko već tada nepopunjenih mjesta u diplomaciji.

Do potpunog prekida bilo kakvih usuglašavanja došlo je krajem 2021. nakon što je tadašnji ministar obrane Mario Banožić, usprkos izričitoj Milanovićevoj želji, umirovio bojnika Elvisa Burčula, zapovjednika predsjednikove Počasne zaštitne bojne. Nakon toga s Pantovčaka je došao ultimativan zahtjev da se Burčula mora vratiti u aktivnu vojnu službu, a ako se to ne dogodi, Milanović neće dati svoj supotpis na bilo koju odluku o bilo kojem imenovanju koje zajednički donose premijer i predsjednik. Takva je situacija dodatno otežala već ionako komplicirane pregovore Pantovčaka i Markova trga o popuni praznih pozicija u diplomaciji.

Optužbe

Još krajem 2020. Vlada je na Pantovčak poslala listu s 20 imena za nove veleposlaničke pozicije. Milanović tada nije želio pregovarati o toj listi, već je zatražio da se popuna napravi po modelu "pola pola", odnosno na način da pola veleposlanika odredi on, a drugu polovinu Vlada. Premijer Plenković nije prihvatio takvo rješenje, pa su pregovori zapeli, a do potpune blokade došlo je krajem 2021. zbog spomenutog slučaja Burčul, nakon što Vlada nije prihvatila ultimatum Pantovčaka o njegovu povratku u sustav Oružanih snaga. Krajem 2021. ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman želio je nastaviti razgovore o imenovanju veleposlanika i konzula, ali mu je u Uredu predsjednika rečeno da od toga do daljnjeg nema ništa. Prije tog sukoba oko Burčula, Grlić Radman i predstojnik Ureda predsjednika Orsat Miljenić razgovarali su o popisu koji je dostavila Vlada i navodno je postignuto suglasje oko nekih imena, među ostalim i da veleposlanici postanu nekadašnji ministri vanjskih poslova Davor Ivo Stier u Vatikanu i Miro Kovač u Francuskoj.

Četverogodišnji mandati veleposlanicima istekli su u nizu važnih zemalja – Rusiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Italiji, Indiji, Slovačkoj, Finskoj, Crnoj Gori i Kataru. Vlada je ovu situaciju koristila imenujući na prazna veleposlanička mjesta otpravnike poslova, na taj način zaobilazeći Milanovića. On ih je optužio da time krše Ustav i postavljaju sebi lojalni kadar, te upozorio diplomate da svatko tko pristane na takav aranžman nikad neće dobiti njegov supotpis za bilo kakvo imenovanje.