U nedjelju je karta Hrvatske pocrvenjela, a za pet mjeseci će vjerojatno opet poplavjeti. Izborna pobjeda Zorana Milanovića na nacionalnoj razini takvih je razmjera da se morala preslikati na županije, gradove i općine, te je njegov protukandidat Dragan Primorac u baš rijetkim jedinicama lokalne i regionalne samouprave dobio više glasova nego predsjednik Republike. No u svibnju su lokalni izbori i, osim ako se ne dogodi neko veliko iznenađenje, vodeća stranka vladajuće koalicije iz njih će izići kao pobjednik, zadržat će ili osvojiti vlast u velikoj većini županija, gradova i općina.

Hrvatska je tako administrativno podijeljena da HDZ jednostavno ne može proći loše na lokalnim izborima, koji će se održati u 20 županija, Zagrebu, 127 gradova i 428 općina. Kada se u izbornoj noći sredinom svibnja zbroji koja je stranka što dobila, HDZ će se moći pohvaliti da je poplavio Hrvatsku. Pa i ako izgubi neko važno uporište, eventualno Splitsko-dalmatinsku županiju ili Zadar. Možda bi takav ishod utjecao na odnose unutar HDZ-a, ali to je neka druga priča. Uglavnom, lokalni izbori su sasvim različiti od predsjedničkih, ni prednost Milanovića u pojedinim HDZ-ovim gradovima ispred Primorca od 40 posto ne jamči oporbi uspjeh. U jednom Osijeku je Milanović ponizio Primorca, dobio je 69,9 posto glasova prema protivnikovih 25,5 posto. Ali osječki gradonačelnik Ivan Radić unatoč tome ulazi u izbornu utrku u svom gradu kao naglašeni favorit.

Ne treba, dakle, iz Milanovićevih rezultata izvlačiti dalekosežne zaključke u kontekstu skorašnjih lokalnih izbora i prognozirati potop HDZ-a, ali valja opisati kako je on tu potpuno zacrvenio Hrvatsku, uz tek male džepove otpora, koji su samim tim posebno zanimljivi. Prije pet godina je Milanović u drugom izbornom krugu porazio predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, ali HDZ-ova kandidatkinja osvojila je tada većinu županija, njih 12, Brodsko-posavsku, Dubrovačko-neretvansku, Karlovačku, Ličko-senjsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Sisačko-moslavačku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku, Virovitičko-podravsku, Vukovarsko-srijemsku i Zadarsku. Primorac je, međutim, u nedjelju 40 posto glasova prešao samo u jednoj županiji, Ličko-senjskoj, u kojoj je Milanović dobio 59 posto. Još je Primorac, što je pristojan rezultat, 30 posto prebacio u slavonskim i dalmatinskim županijama te u Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj. U ostalima je zaista teško stradao, pa u Istarskoj županiji za njega nije glasovalo ni deset posto birača, u Međimurskoj je dobio nešto više od 12 posto, u Varaždinskoj 16,48, a u Primorsko-goranskoj ni 18 posto glasova.

I sva županijska središta Primorac je, kao i u prvom krugu, izgubio, što je također njegovo dramatično nazadovanje kada ga se usporedi s Kolindom Grabar-Kitarović. HDZ-ova kandidatkinja je 2020., recimo, pobijedila Milanovića u Gospiću sa 71,25 posto, a on je u nedjelju dobio 55 posto glasova, porastao je za 26,25 posto. Vukovar je Kolinda Grabar-Kitarović u svom porazu osvojila s 56,89 posto, a Milanović je sa 43 skočio na nedjeljnih 58,9 posto. U Puli je Milanović u pet godina sa 81,41 došao na nevjerojatnih 88,40 posto, a u Rijeci sa 68,79 na 81,50 posto. Gdje je to Primorac odnio pobjedu? Pripalo mu je pet gradova, Senj, Drniš, Trilj, Vrlika i Imotski. Senj tako spada među najžilavije HDZ-ove utvrde. Kada je riječ o općinama, Primorca nisu izdale pretežno one u dalmatinskom zaleđu, njih dvadesetak. U kontinentalnom dijelu Hrvatske Milanović je drugoplasiran u osam općina, Okučanima, Lovasu, Vrbju, Voćinu, Donjim Kukuruzarima, Krašiću, Saborskom i Cetingradu.