Lista proizvoda s ograničenim cijenama trebala bi se donijeti do kraja mjeseca i sadržavat će 50 artikala, odnosno 20 više od aktualnog popisa iz rujna prošle godine, a konzultacije bi trebale biti završene za desetak dana. Zaključak je to sastanka premijera Andreja Plenkovića s predstavnicima trgovačkih lanaca i proizvođača o revidiranju popisa proizvoda sa zamrznutim cijenama.

Inflatorni pritisci

“Potrebno je vrijeme da provedemo dodatne konzultacije. Želimo obuhvatiti širok spektar proizvoda za ograničene cijene, ali i da mi kao Vlada imamo mogućnost smanjiti mogućnosti manipuliranja ili izbjegavanja tih cijena. Mjera će biti donesena do kraja ovog mjeseca", rekao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar nakon sastanka potvrdivši da će na popisu uz proizvode koje građani "dominantno svakodnevno koriste, a cijene im rastu", biti i kruh.

“Cijenu kruha ćemo tek odrediti, da bude izbalansirana cijena, optimalna, da oni koji ga proizvode ne trpe gubitke", pojasnio je Šušnjar dodavši da će se ograničena cijena kruha odnositi i na trgovačke lance i na pekarnice. Također je najavio da će lista proizvoda sigurno sadržavati zdraviju prehranu.

Ministar pritom nije htio komentirati najave 50-ak dobavljača Hrvatske udruge poslodavaca o poskupljenjima od tri i više posto u sljedećih mjesec dana do dva, kazavši da su oni, tj. HUP, "bolja adresa" za takva pitanja, dodatno pojasnivši da se na sastanku razgovaralo "generalno o inflaciji i načinima smanjenja inflatornih pritisaka".

Članica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir smatra da prostora za snižavanje cijena ima, posebno s obzirom na dobit trgovačkih lanaca, te da treba suzbiti nelojalnu konkurenciju uvoza proizvoda kako bi "hrvatska poljoprivredna proizvodnja našla svoje mjesto na tržištu". Najavila je da će saborski odbor od Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i Državnog inspektorata tražiti da predlože alate kojima će intenzivirati kontrole i, ako treba, da se zbog toga dodatno kapacitiraju, dok bi AZTN trebao proučiti prakse drugih zemalja o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse. Petir također očekuje od AZTN-a da se očituje na česte upite građana zašto su marže na hrvatske proizvode veće od marži na uvozne artikle. Odgovarajući na novinarski upit, rekla je da zabrana rada nedjeljom, prema njihovim analizama, ni na koji način nije utjecala na poskupljenja. "To ima veze s apetitima pojedinaca da lako i brzo zarade na štetu građana, mi to više nećemo tolerirati", poručila je Petir kazavši da su predložili niz rješenja.

Bez odgovora

“Jedno je da se propiše kvaliteta poljoprivrednih proizvoda kako bismo eliminirali nelojalnu konkurenciju iz inozemstva. Predložili smo i da se 20 posto ekoloških proizvoda nađe na tržištu kako bi domaći proizvod dobio široku zastupljenost", rekla je Petir.

Sastanku je nazočio i guverner HNB-a Boris Vujčić, koji je istaknuo da dvije stvari održavaju stopu inflacije visokom, a to su cijene usluga i cijene hrane.

“Što se cijena hrane tiče, vidjeli smo da su s krajem godine cijene porasle više nego u eurozoni, i to je jedan od razloga zašto su stope nešto više. Vidimo i utjecaj cijena energije i nafte. Što se tiče komparativno tih kretanja cijena, možemo reći, ako gledamo kumulativnu stopu inflacije, a nju ljudi percipiraju, ona je jednaka kumulativnoj inflaciji hrane. Ljudi su najosjetljiviji na promjenu cijena hrane, jer nju najčešće kupuju. Kao i ugostiteljske usluge. Ima se puno manje osjećaja za rast cijena u drugim sektorima i na drugim uslugama ili proizvodim", pojasnio je guverner priznavši da nema jasan odgovor na pitanje zašto je inflacija u Hrvatskoj mnogo veća nego u eurozoni.

“Vidimo da su tome pridonijeli voće, povrće, jaja, proizvodi od sira, mlijeka, kakao, čaj, kava…, što se može objasniti globalnim kretanjima. No kod nas je rast bio veći nego u drugim zemljama", ustvrdio je Vujčić. Za cijene turističkih usluga rekao je da su rasle gotovo 50 posto unatrag tri godine, a u konkurentskim zemljama od 20 do 30 posto, što je rezultiralo realnim padom prihoda i stagnacijom noćenja.

Predsjednik Udruge trgovine HUP-a Martin Ervačić zaključio je da su cijene hrane u Hrvatskoj visoke jer nismo samodostatni u poljoprivrednoj proizvodnji, a samo prošle godine uvoz hrane porastao je za gotovo 40 posto.