Praktično istog tjedna kada se Hrvatska pohvalila da će ove godine konačno ispuniti zahtjev Sjedinjenih Država i NATO-a da za obranu izdvaja dva posto proračuna, glavni tajnik zapadnog vojnog saveza Mark Rutte dodatno je podigao letvicu rekavši kako "sadašnji cilj izdvajanja od dva posto za obranu nije ni izbliza dovoljan".

“Da bi ostali sigurni, saveznici će morati trošiti znatno više na obranu. To bi moralo biti iznad tri posto BDP-a, oko 3,6 ili 3,7 posto. Ako to ne učinite, odite na tečaj ruskog ili odite na Novi Zeland", rekao je Rutte. Kada se to spoji s izjavama Donalda Trumpa o potrebi dizanja obrambenih proračuna zemalja članica NATO-a na čak pet posto BDP-a, očito je da će se Hrvatska, a s njim i sve druge članice uskoro naći pred velikim izazovom.

U utorak je, nakon primopredaje prvih američkih oklopnih borbenih vozila Bradley, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Anušić istaknuo kako je Hrvatska ove godine dosegnula iznos od dva posto BDP-a izdvajanja za obranu, što je obveza koju smo preuzeli kao članica NATO-a. "Vlada će nastaviti u smjeru stvaranja boljih uvjeta pripadnicima Oružanih snaga RH i sustava u cjelini. Baš je suradnja hrvatske Vlade, američkog veleposlanstva i Ministarstva obrane SAD-a dovela do nabave vozila Bradley, helikoptera Black Hawk i topničko-raketnog sustava Himars. Sa svim tim nabavama Hrvatska doseže dva posto BDP-a izdvajanja za obranu. Od tih dva posto obaveza je minimalno 20 posto ulaganja u modernizaciju Oružanih snaga, a Hrvatska je dosegnula 29 posto. Ključno je da ćemo nastaviti surađivati s NATO-om i našim saveznicima. Pred nama su velike stvari i velike nabave za Oružane snage kako bismo u skoroj budućnosti dosegnuli, nadam se, i tri posto BDP-a za opremanje i modernizaciju Oružanih snaga RH", rekao je Anušić. Kako stvari sada stoje, izgleda da ćemo tih tri i više posto morati dosegnuti i prije nego što smo se nadali.