Novi Vinodolski u šoku je zbog pogibije dvaju mladića koji su život izgubili u kombiju, u sudaru koji je skrivio vozač automobila. S ovom nesrećom broj poginulih u prometu od početka ove godine je - pet, a tek je polovina siječnja.

Brzina ubija

Međutim, prošla godina pamtit će se po smanjenju broja poginulih u prometu. Naime, lani je 237 osoba život izgubilo na hrvatskim prometnicama. Došlo je do pada od 13,6 posto u odnosu prema 2023., kada su poginule 274 osobe. Evidentno je to smanjenje broja poginulih, no na konačnu brojku treba pričekati do 31. siječnja, kada će MUP objaviti konačnu statistiku.

Kako stoji u izvješću Nacionalnog plana sigurnosti prometa na cestama, podaci o poginulima u prometu su, uz ogradu da je svaka smrt u prometu tragična, ipak optimistični. Prošla godina bila je rekordno niska po broju poginulih - 237, identična 2020. godini, ali se tada nekoliko mjeseci nije vozilo, odnosno vozilo se manje, zbog ograničenja u prometu u vrijeme vrhunca pandemije koronavirusa. Bolja je i od 2022., kada su hrvatske prometnice uzele život 275 osoba.

Prometne nesreće s poginulim osobama ponajprije se događaju zbog ljudske pogreške. Na prvom je mjestu brzina, a slijede nepropisno pretjecanje, poput nesreće u Novom Vinodolskom, potom vožnja pod utjecajem alkohola, nekorištenje sigurnosnog pojasa, korištenje mobitelom tijekom vožnje. Mali broj smrtonosnih nesreća izazvan je, pak, lošim meteorološkim uvjetima kao što su kiša, snijeg, magla... Nesreće se događaju i zbog neispravnih vozila. Tek na kraju ovog popisa je stanje prometnica, gdje su kvaliteta cesta, vidljivost i osvjetljenje važni čimbenici prometne sigurnosti.

Često se građani, kada se obavijesti javnost o teškoj prometnoj nesreći s poginulim osobama, okomljuju na policiju, cestare i druge nadležne službe. Međutim, zanimljiv je podatak da je 1979. godine na hrvatskim prometnicama bilo višestruko manje vozila, ali je brojka poginulih bila zastrašujuća. Tada je u prometu poginulo 1605 osoba, 1368 osoba više nego godinu prije. Loša je bila i 1990., kada je poginulo 1360 osoba, a ratne 1991. godine prometnice su uzele život 1020 osoba.

Od hrvatske samostalnosti crne brojke padaju, pa je tako 1992. godina završila sa 975 poginulih u prometu, a ta je brojka padala, zaključno s 1999. godinom, kada su 662 osobe izgubile život u prometnim nesrećama. Godina 2000. završila je s opet visokih 655 poginulih, a tijekom tog desetljeća brojka se, ne još dovoljno, smanjivala, pa je 2009. godine na cestama poginulo 548 osoba. Od 2010. godine smanjenje broja poginulih se nastavlja, a 2019. prvi put pada ispod 300 - poginulo je 297. U posljednjih pet godina i ta brojka pada, zaključno s prošlom, kada je poginulo 237 osoba, daleko najmanje od kada je policijske crne statistike koja bilježi broj poginulih osoba u prometnim nesrećama.

Bolje ceste

Od pet slavonskih županija tri bilježe rast broja poginulih prošle godine u odnosu prema 2023., a dvije manje. Izdvaja se, u pozitivnom svjetlu, Virovitičko-podravska županija, koja, unatoč izuzetno prometnoj Podravskoj magistrali, lani nije imala poginulih osoba na cestama, za razliku od 2023., kada ih je bilo sedam. Iz tamošnje policijske uprave naglašavaju da ih ovaj podatak veseli, i da se do pozitivnog rezultata može doći edukacijom, ali najviše tome pridonosi ponašanje vozača. Dijelom zasluga ide i novim kamerama za nadzor brzine koje su postavljene na 20-ak mjesta, pa vozači unaprijed znaju da više ne smiju nagaziti na gas kao prije.

Manje poginulih u 2024. bilježi i Požeško-slavonska županija, šest, dvije osobe manje nego 2023. U Osječko-baranjskoj županiji prošle je godine poginulo 16 osoba (13 u 2023.), u Brodsko-posavskoj 12 (devet u 2023.) te u Vukovarsko-srijemskoj županiji 15 (jedna više u odnosu prema 2023.).

Smanjenju broja poginulih pridonosi i nemjerljivo bolja infrastruktura, ponajprije mreža autocesta. U spomenutim katastrofalnim godinama po broju poginulih osoba, do 1990-ih, najviše žrtava u prometu bilo je na tadašnjem autoputu Bratstvo i jedinstvo (današnja autocesta A3), jer nisu bila četiri traka kao danas, a ništa manje nesreća nije bilo ni na putu prema moru, Jadranskoj magistrali uz obalu, te na sad pomalo zaboravljenoj dionici D1, jer većina građana sada vozi po autocesti A1. Smanjenje pogibelji uvjetovano je i znatno jačim karoserijama današnjih vozila i što se prilikom same proizvodnje automobila vodi računa o sigurnosti. Ipak, najvažniji faktor za smanjenje prometnih nesreća je vozač. Ako on poštuje prometna pravila na prometnici na kojoj se zatekne, mogućnost teške prometne nesreće svest će se na minimum.