U organizaciji Zajednice povratnika Hrvatske u srijedu je tribinom "Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 15. siječanj 1996. – 15. siječanj 1998." obilježena 27. godišnjica završetka procesa mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema.

Vesna Škare Ožbolt, predsjednica tadašnjeg Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja u projektu mirne reintegracije, prisjetila se da su u proces mirne reintegracije ušli demilitarizacijom cijelog područja i uspostavom sigurnosti.

"Povukli smo sve naoružanje iz područja, uspostavili prijelaznu policiju koja je osiguravala mir i red, krenuli s pilot-projektom povratka, uvodili polako institucije, i kunu kao platežno sredstvo, provodili lokalne izbore što znači da su ljudi koji su namjeravali ostati u Podunavlju a tu prije svega mislim na srpsku manjinu morali uzeti dokumente i prihvatiti Hrvatsku kao svoju državu i ponašati se kao lojalni građani", objasnila je Škare Ožbolt dodajući da svi oni koji nisu željeli ostati imali su mogućnost da kroz Agenciju za promet nekretninama riješe svoje stambeno pitanje.

Kazala je kako niti sama nije vjerovala sve dok predsjednik Franjo Tuđman nije objasnio strategiju kojom bi se bez žrtava i razaranja izašlo na istočne hrvatske granice. "Trebalo je miriti Hrvate i Srbe, a to je bio jako težak zadatak", naglasila je rekavši da sjećanja na to vrijeme ipak bude lijepe emocije.

Prema njezinim riječima na mirnoj reintegraciji radilo je 200-tinjak u praksi izučenih mirotvoraca. "Danas u svijetu postoji puno kriznih žarišta koja se na sličan način mogu rješavati. Danas se jako često koristi taj model prijelazne policije i to je bio hrvatski model, kojega danas traže i na Kosovu u Ukrajini, Armeniji i nekim kriznim područjima. To su te pozitivne stvari", zaključila je Vesna Škare Ožbolt.

Videolinkom se nazočnima obratio tadašnji pomoćnik ministra unutarnjih poslova i potpredsjednik Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja Joško Morić riječima da "kada je predsjednik Franjo Tuđman donio odluku da se krene s procesom mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja nitko nije vjerovao da je taj koncept moguće provesti, čak niti većina ministara u tadašnjoj Vladi". Također se prisjetio da je Vladimir Šeks ovaj proces nazvao "čudnovatim političkim kljunašem koji neće uspjeti".

"Srbi su nas optuživali da favoriziramo Hrvate, a Hrvati da favoriziramo Srbe. Bilo je teško raditi jer hrvatski pravni sustav nije bilo moguće implementirati. Zato mi je drago da je to pobjeda razuma", rekao je Morić. "Nikada mi neće biti jasno zašto nam je vojna pobjeda više vrijedna od pobjede razumom. Mi djecu u školama ne učimo miru već uspomenama na rat i društvo smo koje više slavimo rat nego mir", poručio je Morić.

Nada Arbanas, koja je u procesu mirne reintegracije bila pročelnica Ureda za prognanike i izbjeglice, iznijela je podatak kako je u Osječko-baranjskoj županiji bilo oko 45.000 prognanika koji su imali šansu vratiti se svojim domovima.

"U jednom trenutku povratak je bio 95 posto nažalost i obnova je završila ali zbog socio-ekonomskih pitanja i činjenice da je dugo trajala i zapravo traje još i danas odagnalo je brojne prognanike od ostanka u okupiranim područjima", kazala je Arbanas.

Prisjeća se kako proces mirne reintegracije nije bio miran već opasan, često nepredvidiv i bolan u kompromisima. "S druge strane je bila neobično složna, neobično sigurna u ono što se željelo postići a to je da se svaki prognanik vrati u hrvatsko Podunavlju svom domu i mi smo u tome uspjeli", zaključila je.

Predsjednik Zajednice povratnika Hrvatske (ZPH) Branko Pek smatra da mirna reintegracija u "hrvatskoj povjesnici mora imati barem isto značenje kao Bljesak i Oluja".

"Imali smo osjećaj da se sve ove godine mirna reintegracija stavlja pod tepih jer je valjda bila na jeftin način postignuta pa onda niti nema posebnu vrijednost a ostvaren je isti rezultat kao s akcijama Bljesak i Oluja ali bez žrtava", kazao je Pek.

Na tribini su zaslužnima podijeljena priznanja za izuzetan doprinos i aktivno sudjelovanje u provedbi procesa mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno pravni poredak Republike Hrvatske koja je započela 15. siječnja 1996. godine a završena je 15. siječnja 1988. godine. Među dobitnicima priznanja su Ivica Vrkić, Vesna Škare Ožbolt, Lovre Pejković, Joško Morić, Nada Arbanas, Zlatko Kramarić, Branimir Glavaš te ondašnji načelnici općina Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Također je promovirano i četvrto izdanje knjige "Mirna reintegracija – pobjeda razumom" autora i urednika Branka Peka.