Trend rasta cijena hrane posljednjih mjeseci ne daje veliki razlog za optimizam, to više što se prošle godine predviđala stabilizacija cijena hrane, koja se i dogodila u kolovozu, kada je rast iznosio 2,2 posto, no nakon toga inflacija cijena hrane je ubrzala znatno iznad opće stope inflacije, pa možemo procijeniti da su cijene hrane u Hrvatskoj u prošloj godini porasle za pet posto.

Šećer, ulje...

"Stabilizaciju cijena možemo očekivati do kraja ove godine, ali opet moramo biti jako oprezni zbog geopolitičke situacije u svijetu i najave sklapanja trgovinskog sporazuma između Europske unije i zemalja Južne Amerike, koje su veliki poljoprivredni proizvođači, te eventualnog uvođenja carina na europske proizvode od Trumpove administracije, koje bi moglo utjecati na cijene", komentirala je za naš list konzultantica za prehrambenu i poljoprivrednu industriju Zvjezdana Blažić i dodala da se ni na globalnoj razini ne vidi veće usporavanje cijena prehrambenih proizvoda iako cijene hrane u EU-u rastu daleko nižom stopom od one koju imamo u Hrvatskoj, odnosno oko dva posto.

Cijene hrane tako će nastaviti fluktuirati oko trenutnih razina i tijekom ove godine, bit će iznad razine opće stope inflacije i s tendencijom jako sporog snižavanja, kaže Blažić i podsjeća da je indeks FAO (Svjetske organizacije za hranu) prošle godine fluktuirao i time upozoravao da se situacija s cijenama hrane u svijetu još nije stabilizirala. Najviše su, kaže, u svijetu rasle cijene šećera te žitarica, ulja i mliječnih proizvoda, a najmanje cijene mesa.

Možda je jedan od najboljih pokazatelja rasta cijena hrane u Hrvatskoj blagdanska košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata, koja je krajem prošle godne pokazala da je u odnosu prema prethodnoj godini poskupjela za čak 30 posto. Još u listopadu je Hrvatska poljoprivredna komora upozorila da će cijena šećera sigurno ići dvostruko gore zbog elementarnih nepogoda, a tada je najavljen i rast cijena svinjetine za 30 posto do kraja prošle godine. Cijene na tržnicama prošle su godine eksplodirale, a posljednja usporedba iz studenoga pokazuje da su, primjerice, mahune i rotkvice poskupjele za 40 posto, na pet eura, blitva je tada bila poskupjela za 35 posto, na 3,5 eura, cijena cvjetače također je premašila tri eura, a cijena kupusa, koji se nabavlja po 70 centi, skočila je na dva i pol eura. Kako se kreću cijene u trgovačkim lancima koji su Ministartsvu gospodarstva dostavljali cjenike, nije poznato jer aplikacija "Kretanje cijena" više nije aktivna.

Iako cijene žitarica, šećera i mlijeka, odnosno sirovina, padaju na svjetskim burzama, problem je što rastu cijene proizvoda od tih sirovina, poput kruha, jogurta ili maslaca, upozorava Blažić, čemu treba dodati činjenicu da smo rekorderi po potrošnji u EU-u, donekle čak i neodogovorni, a građani u razvijenim zapadnim članicama EU-a puno oprezniji i štedljiviji u kupnji. Tako smo samo u prosincu, prema podatcima o fiskaliziranim računima, potrošili devet posto više nego godinu prije. S druge strane, navodi Blažić, pri vrhu smo EU-a po bacanju hrane.

Neopravdano

"Kada toj enormnoj potrošnji dodamo prošlogodišnji rast plaća, posebno u javnom sektoru, koji se već prelijeva i na ovu godinu, možemo zaključiti da do pada cijena hrane sigurno neće doći", kaže Blažić. Za Vladinu košaricu 30 proizvoda koji se najviše troše kaže da neće obuzdati inflaciju, ali će bar stvoriti osjećaj pogodnijih cijena u građana, koji masovno upozoravaju na to da ne vide pad cijena prehrambenih proizvoda.

Sindikalni aktivist Krešimir Sever navodi da prosječnom kućanstvu na hranu otpada 27 posto mjesečnih primanja, a u siromašnijim kućanstvima to se penje na 50, pa čak i 60, posto, i upravo su to ona kućanstva koja najviše pogađa inflacija, posebno stalan rast cijena hrane.

"Kada bi hrana u Hrvatskoj poskupljivala zbog opravdanih razloga, zbog rasta cijena nafte ili prijevoza, bilo bi nam jasno zašto, no trgovci nemaju opravdanja za podizanje cijena, osim pohlepe, kojom žele preteći stopu inflacije. A dok su god građani to spremni plaćati, nema razloga za pad cijena", navodi Sever i skreće pozornost na činjenicu kako je iz podataka Porezne uprave vidljivo da su trgovački lanci lani ostvarili enormne profite. No dodaje da Vlada ovdje nije zaslužila kritike, jer su joj manevarske mogućnosti ograničene, ali se pita što radi Hrvatska narodna banka.

"Prema Zakonu o HNB-u, članku 3, HNB je odgovoran za stabilnost cijena, no oko tog pitanja središnja banka ne radi ništa", smatra Sever. Blažić pak podsjeća da je Državni inspektorat utvrdio da četvrtina trgovaca nije imala ograničene cijene za proizvode u skladu s Vladinom odlukom, a dodatnim problemom za potrošače smatra to što je velik broj trgovaca "malo popustio" u označavanju proizvoda sa zamrznutim cijenama.