Većina gospodarstava srednje i istočne Europe (SiE) u 2025. godini rast će između dva i tri posto, a hrvatsko bi gospodarstvo moglo porasti za oko 3,3 posto, prognoze su ekonomista UniCredita predstavljene u utorak na konferenciji za medije u sklopu Invisso Central and Eastern European Foruma 2025.

UniCreditova viša ekonomistica za srednju i istočnu Europu Gokce Celik istaknula je da su stope rasta između dva i tri posto više od očekivanog prosjeka za zemlje zapadne Europe, no i apostrofirala izazove s kojima bi se poduzeća mogla suočavati, pri čemu primarni rizik čini potencijalno uvođenje carina od SAD-a. Rast bi dominantno trebao biti potaknut domaćom potražnjom, uz daljnji rast zaposlenosti i realnih plaća. Znatan doprinos rastu doći će i od javnih ulaganja, temeljenih na nacionalnim planovima za oporavak i otpornost, kao i povlačenju sredstava iz financijske perspektive 2021. - 2027. Također, snažan oslonac gospodarskom rastu trebala bi biti i izravna strana ulaganja. Kada je riječ o inflaciji, iako će se nastaviti njezino usporavanje, spuštanje na ciljanu razinu Europske središnje banke (ESB) od oko dva posto moglo bi se dogoditi tek krajem 2026. godine.

“U Hrvatskoj očekujemo ekonomski rast od oko 3,3 posto, što bi i dalje zadržalo hrvatsku ekonomiju kao jednu od najbrže rastućih u EU-u i SIE, kao i proteklih godina. Glavni pokretač takvog rasta trebala bi biti domaća potražnja, zasnovana na rastu realnog dohotka, osobnoj potrošnji, snažnoj apsorpciji EU-ovih fondova i postupnom oporavku privatnih investicija", istaknuo je Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke (Zaba), koja je članica Unicredit grupe. U kontekstu lokalnih izbora, koji se trebaju održati sredinom godine, Dolenec je istaknuo i očekivani rast javne potrošnje.

Prema njegovim riječima, najveći je rizik za regiju, pa tako i za Hrvatsku, njemačko gospodarstvo, odnosno utjecaj potencijalnih američkih carina na njemačku autoindustriju. Daljnja kriza u tom najvećem europskom gospodarstvu prvenstveno bi se negativno reflektirala na hrvatski turizam, zbog manjeg broja dolazaka i noćenja njemačkih turista, kazao je.

Inflacija bi u Hrvatskoj u 2025. prosječno mogla iznositi tri posto, pri čemu bi se u pojedinim mjesecima mogla rasti i do razine od oko četiri posto, a Zabin makroekonomist napominje i da su još uvijek na snazi regulirane cijene struje, plina i goriva, što bi u nekom trenutku moglo biti ukinuto.