Ekonomski analitičari: Na odluku birača utjecali su i gospodarski razlozi
Gospodarska situacija obilježena inflacijom i (ne)zadovoljstvo životnim standardom sigurno su utjecali na preferencije birača u drugom krugu predsjedničkih izbora, i to u znatnoj mjeri, a posebno su ih iziritirala uvjeravanja iz Vlade da se u Hrvatskoj živi dobro iako građani to ne osjećaju. S druge strane, presudnu ulogu u izboru birača odigrao je i populizam starog/novog predsjednika, koji pet godina svojeg prvog mandata nije radio ništa, osim što se pripremao za predsjedničku utrku – ukratko se mogu sažeti komentari najuglednijih ekonomskih analitičara – Ljube Jurčića, Mladena Vedriša, Damira Novotnyja i Petra Vuškovića, koji su za naš list analizirali pobjedu aktualnog predsjednika Zorana Milanovića i katastrofalan poraz HDZ-ova kandidata Dragana Primorca.
“Ekonomski su razlozi puno, ako ne i najviše, utjecali na odluku birača kojem će kandidatu dati glas. To je bio odgovor hrvatskih građana Vladi i premijeru, koji javnost stalno uvjeravaju da je u Hrvatskoj gospodarska situacija puno bolja nego što to ljudi osjećaju. S druge strane, toj istoj Vladi građani odlaze iz zemlje, oni nemaju dojam da je situacija bolja, a prema službenim statistikama 22 posto građana na granici je siromaštva. Već sam nekoliko puta istaknuo da normalnog života u Hrvatskoj nema bez plaće od dvije tisuće eura”, poručuje predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i profesor emeritus na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, dr. Ljubo Jurčić i dodaje da relativno dobri makorekonomski pokazatelji kojima se hvali Vlada građanima očito nisu dovoljni da steknu dojam višeg životnog standarda.
Profesor na Visokom učilištu Efectus, dr. Mladen Vedriš također smatra da su se birači u velikoj mjeri povodili gospodarskim razlozima na predsjedničkim izborima. Neusklađenost dobrih ekonomskih pokazatelja i osjećaja građana da žive lošije ljude je natjerao da Vladi poruče: “Nemoj praviti od mene bedaka” i to se dogodilo na izborima, kaže Vedriš.
“Jedno su makroekomomski pokazatelji, a drugo ono što građani osjećaju, stoga je ove izbore obilježio revolt, i to su birači gotovo uglas odlučili poručiti Vladi, odnosno njezinu kandidatu”, ističe Vedriš. Dodaje da se svaka kampanja vrti oko jedne čvrste točke i nekoliko manje važnih toačaka, pa je tako Donald Trump, primjerice, prepoznat kao antiestablišment borac, što je prevladalo u njegovoj pobjedi. Kod Primorca je, kaže Vedriš, ta čvrsta točka bila uvjeravanje da se živi bolje, u što su građani teško povjerovali. Podsjeća da statistika o inflaciji zna biti “bizarna”, jer obuhvaća 890 proizvoda, a rast cijena očituje se samo za 150 do 200 proizvoda koje građani moraju kupovati, a rast tih cijena je, kaže, “ekspanzivan i eksplozivan”.
Ekonomski analitičar, dr. Damir Novotny smatra da su predsjednički kandidati bili loše ili gotovo nikako upoznati s gospodarskim temama, koje su, kaže, zanemarivali i u svojim kampanjama i na sučeljavanjima. Kao primjer nepoznavanja ekonomije Novotny navodi izjavu Zorana Milanovića iz TV sučeljavanja u kojoj je Draganu Primorcu poručio da je on za njega Milton Friedman. “Friedman je sve samo ne pobornik socijaldemokracije. On je dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1976., poznat po doktrini da je isključiva uloga poduzeća stvaranje profita i ništa drugo, te da ulogu vlade u vođenju gospodarstva treba ograničiti, tako da je Milanovića usporedba potpuno pogrešna”, pojašnjava Novotny. Dodaje da, iako velik broj birača vjeruje kako mu je život skup zbog inflacije, to nije bio glavni kriterij prema kojem su glasali. Dapače, glavni kriterij birača bio je politički, smatra Novotny.
Ekonomski analitičar, dr. Petar Vušković poručuje, ekonomskim rječnikom, da su “predsjednički izbori devalvirali u svojoj vrijednosti”. “Još jednom se moglo vidjeti da je politika u biti obrnuto proporcionala bilo kojem sadržaju, a poglavito onom ekonomskom. Kandidati su nam ponudili tek cinizam i samoljublje, a birači su im zahvalnost na tome vratili izbornom apatijom. Ekonomija, da nema svoje zakonitosti i automatizme, bila bi usamljenija od lika u književnom djelu danskog pisca Jensa Sigsgaarda ‘Pale sam na svijetu’”, ironično će Vušković.