Dvadesetgodišnja Zagrepčanka T.M. (podatci poznati redakciji) unatoč višestrukim dijagnozama i invaliditetu koji ima već godinama, upućena je potkraj prošle godine na ponovno vještačenje kako bi ostvarila pravo na inkluzivni dodatak. Ogorčena činjenicom da se od nje traži novo vještačenje i dodatna medicinska dokumentacija, tvrdi da država prema osobama s invaliditetom ima maćehinski odnos.

Veći iznosi

“Do svoje punoljetnosti prikupila sam najmanje 50 medicinskih dokumenata o hospitalizacijama i liječenju koje sam prošla. Školovala sam se prema prilagođenom programu, a na kraju svega Zavod za vještačenje ustvrdio je da nemam dovoljno dokumenata. Imam invaliditet drugog stupnja i pitam se kako je moguće da preko noći ozdravim te da moram ponovo na vještačenje, na koje čekam već mjesecima", požalila nam se ta djevojka.

Inkluzivni dodatak, uveden prvi put 2024. godine, zamijenio je sve postojeće socijalne naknade te obuhvaća osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, dječji doplatak i novčanu pomoć za nezaposlene s invaliditetom. U odnosu prema prijašnjim naknadama, iznosi mjesečnih naknada znatno su povećani, te se, ovisno o razini potpore, kreću od 138 do 720 eura, neovisno o prihodu ili imovini korisnika.

Premda je riječ o poboljšanju sustava, inkluzivni je dodatak naljutio mnoge koji ga nisu dobili na vrijeme ili su morali ponoviti vještačenje. Potvrđuju nam to u Uredu pravobranitelja za osobe s invaliditetom, gdje je udio pritužbi koje se odnose na inkuzivni dodatak prešao dvije trećine ukupnog broja svih pritužbi u 2024. godini.

“Osobe s invaliditetom najčešće se žale na dugotrajnost postupka priznavanja prava na inkluzivni dodatak, unatoč tome što je Zakon o inkluzivnom dodatku propisao rok od godine dana, do kraja prosinca 2024., u kojemu prava ostvarena na osnovi invaliditeta do 2023. godine moraju biti 'prevedena' na inkluzivni dodatak", kaže nam Darijo Jurišić, pravobranitelj za osobe s invaliditetom. Zakon je definirao da svim postojećim korisnicima to pravo pripada od 1. siječnja 2024. te da će im biti isplaćena razlika do pripadajućeg iznosa inkluzivnog dodatka, ali većina onih koji su se potužili pravobranitelju nije zadovoljna brzinom donošenja rješenja, na koja se čeka mjesecima. Postupke je dodatno usporila potreba novog vještačenja za osobe koje nemaju odgovarajući nalaz propisan Zakonom o inkluzivnom dodatku.

Niz pritužbi

“Iako su naknade na temelju invaliditeta znatno veće, provedba zakona je pred Hrvatski zavod za socijalni rad i Zavod za vještačenje postavila brojne prepreke, koje se uz ograničene resurse unatoč prioritetnom rješavanju ne mogu pravodobno otkloniti. Pridonijelo je tome i enormno povećanje broja zahtjeva, koje je premašilo očekivanja. Procjenjivalo se da će biti 150.000 zahtjeva, a podneseno ih je više od 200.000", navodi Jurišić.

Dio pritužbi odnosio se i na razinu inkluzivnog dodatka ili neostvarivanje tog prava. "Prema našim uvidima, određeni je broj pritužbi neutemeljen, a razlog su često nerealna očekivanja građana da će dobiti to pravo. To je, na primjer, slučaj kod osoba s blažim stupnjevima invaliditeta ili osobama s kroničnim bolestima koje ne utječu bitnije na njihov funkcionalni status. Upravo ta očekivanja rezultirala su enormnim povećanjem zahtjeva za inkluzivni dodatak, što je zagušilo sustav", ističe pravobranitelj.

U Ministarstvu rada mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kažu kako su dosad pokrenuti postupci za ukupno 147.752 korisnika objedinjenih naknada koja su se njima koristila na dan stupanja na snagu Zakona o inkluzivnom dodatku. Postupci su pokrenuti po službenoj dužnosti zbog utvrđivanja ispunjavaju li ti korisnici uvjete za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak. Hrvatski zavod za socijalni rad dosad je donio 173.822 rješenja o pravu na inkluzivni dodatak, a od tog broja pozitivna su 160.082, što znači da je toliko osoba u Hrvatskoj dosad realiziralo pravo na inkluzivni dodatak. "U tijeku su postupci po novim zahtjevima, a ukupno su zaprimljena 110.942 nova zahtjeva za priznavanje prava na inkluzivni dodatak", kažu u resornom ministarstvu. Ako veći dio tih zahtjeva bude riješen pozitivno, znači da će pravo na inkluzivni dodatak u konačnici ostvarivati više od 250.000 ljudi.