Novi petogodišnji mandat na mjestu predsjednika RH Zoran Milanović osvojio je sa 74,68 posto, odnosno dobivenih 1.122.859 glasova. Kandidat SDP-a i partnera osvojio je čak 88.689 glasova više nego prije pet godina, kada je osigurao svoj prvi predsjednički mandat pobijedivši HDZ-ovu kandidatkinju Kolindu Grabar Kitarović. Dok je Grabar Kitarović pobijedio s razlikom od 70-ak tisuća glasova, kandidata HDZ-a i partnera na nedjeljnim izborima Dragana Primorca ostavio je iza sebe za 742.107 glasova, ili tri puta više.

Slaba izlaznost

Kao što je ovo poraz Primorca, a ne HDZ-a, iako i stranka snosi dio odgovornosti jer na vrijeme nije shvatila njegove mogućnosti, tako je potpuno jasno da u ovakvoj Milanovićevoj pobijedi SDP nije imao apsolutno nikakvog utjecaja i tvrdnje kako su bili sigurni u ovakav rezultat i kako se trendovi mijenjaju u njihovu korist nisu utemeljene. Sam je Milanović u svom pobjedničkom govoru nakon objave rezultata kazao da je podrška od 75 posto samo dio trenutka. Primorac se, pak, našao na meti kritika jer u izbornoj večeri nije uputio bar formalnu čestitku pobjedniku.

Prema rezultatima Državnog izbornog povjerenstva Milanović je pobijedio u svim županijama, Gradu Zagrebu i svim velikim hrvatskim gradovima. Izlaznost birača od 44,18 posto je niska i još se jednom pokazalo da hrvatski građani ne mare previše za izbore, ali da će rado komentirati izbor, kandidate i sve što ide uz taj proces.

Prije pet godina 55 posto od ukupnog broja upisanih hrvatskih birača izišlo je na drugi krug predsjedničkih izbora. To znači da se na ove predsjedničke izbore odazvalo više od 490 tisuća glasača manje nego 2019. godine u drugom krugu.

Promatrajući pak rezultate u Slavoniji i Baranji, čiji dijelovi slove kao utvrda HDZ-a, u svih pet slavonskih županija Milanović je odnio uvjerljivu pobjedu. Najbolje je prošao u Osječko-baranjskoj županiji, gdje je od svog protukandidata dobio 2,35 puta više glasova, u Vukovarsko-srijemskoj 1,88 puta više, Brodsko-posavskoj 1,85 puta, Požeško-slavonskoj 1,9 puta više i Virovitičko-podravskoj okruglo dvostruko više glasova.

U Osječko-baranjskoj županiji od ukupno 42 gradska i općinska sjedišta Milanović je pobijedio u svakom. U Osijeku je Milanoviću glas dalo 26.092 birača, a Primorac je osvojio 2,64 puta manje, odnosno 9874 glasa. Primorac je najbliže pobjedi bio u Levanjskoj Varoši, gdje su mu nedostajala 33 glasa da prestigne Milanovića, a u mjestu prebivališta ministra obrane Ivana Anušića, Antunovcu, nedostajalo mu je 78 glasova. Najmanje je Primorac dobio u Jagodnjaku, 11 glasova.

Voćin, Okučani...

Zanimljivo da je prije pet godina u srazu s Kolindom Grabar Kitarović Milanović osvojio više glasova samo u šest od 42 gradska i općinska središta Osječko-baranjske županije, i to u Osijeku, Belom Manastiru, Dardi, Erdutu, Jagodnjaku i Šodolovcima, a glasovi svih ostalih upravnih jedinica otišli su na stranu kandidatkinje HDZ-a.

Ni u Vukovarsko-srijemskoj županiji Primorac nije dobio ni jednu lokalnu jedinicu. U Vinkovcima je dobio upola manje glasova, u Vukovaru 1647 glasova manje, najbliže Milanoviću bio je u Tompojevcima, gdje mu je nedostajalo 17 glasova da se izjednači s aktualnim predsjednikom, a u u Bogdanovcima mu je za to nedostajao 41 glas. U Markušici je osvojio samo 10 glasova, a Milanović je u toj općini dobio 40 puta više.

U Virovitičko-podravskoj županiji kandidat HDZ-a i partnera odnio je pobjedu u Voćinu osvojivši 354 glasa, a Milanović je dobio 308 glasova. Neizvjesno je bilo i u općini Crnac, gdje je Milanović osvojio 195, a Primorac samo tri manje, odnosno 192 glasa.

U Brodsko-posavskoj županiji Primorac je izvojevao pobjedu u čak dvije općinske jedinice, i to u općini Okučani, gdje je dobio 62 glasa više i u općini Vrbje, gdje je dobio 36 glasova više. I na kraju u Požeško-slavonskoj županiji Milanović je dobio gotovo 8000 glasova više, od čega samo u županijskom sjedištu, Požegi, 3649 glasova više od Primorca.

Rezultati su to koji sigurno moraju zabrinuti HDZ, ali i partnere te stranke s desnog političkog centra.