Za drugi ovogodišnji kvartal najavljene su izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a kao ciljevi navode se okrupnjavanje zemljišta i povećanje proizvodnje, što stručna javnost pozdravlja upozoravajući na brojne manjkavosti sadašnjeg zakona.

Problematika raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem godinama je vruća poljoprivredna tema, koja nerijetko izaziva kontroverze i napetosti. Gotovo nikad nisu svi zadovoljni, te uvijek ima onih koji smatraju da su nepravedno izostavljeni, upirući prstom u lokalne administracije i optužujući ih za pogodovanje prema političkom, pa i rodbinskom, ključu.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović kaže da Komora više od dvije godine traži da se krene u izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu, jer trenutni nije funkcionalan i na štetu je domaće proizvodnje. Od Vlade HPK traži hitne izmjene zakona, pa, ako treba, i zaustavljanje njegove primjene uredbom i obustavu svih natječaja dok se zakon ne promijeni. Smatraju da bi izmjenama zakona trebalo utvrditi stvarno stanje poljoprivrednog zemljišta - u sustavu i izvan njega, raspisati natječaje za slobodno i zapušteno zemljište (prodaja je također poželjna), omogućiti produženje ugovora dosadašnjim posjednicima kojima je osnovna djelatnost poljoprivreda te koji su poštovali ugovore i gospodarske programe te odrediti maksimalnu količinu hektara koja se može kupiti/dobiti u zakup prema jasno dogovorenim kategorijama.

Poljoprivredni analitičar Miroslav Kuskunović smatra kako bi novi zakon trebao spriječiti potencijalni rat između svih onih koji do zemlje žele doći preko sumnjivih natječaja. U fokusu, kaže, treba biti proizvodnja, razvoj poljoprivrede i zapošljavanje, a strogim bi se kriterijima trebalo eliminirati "lovce na poticaje" i one koji posluju u crnoj zoni na državnoj zemlji.

“Aktualni Zakon o poljoprivrednom zemljištu, od stupanja na snagu 2018. godine u provedbi je pokazao brojne kontradikcije s ciljevima o većoj proizvodnji hrane. On dodatno cijepa proizvodno-tehnološke cjeline, te uništava konkurentne poljoprivredno-gospodarske cjeline gospodarstava koje su davno komasirane i arondirane, a često i privedene proizvodnji nakon što su iskrčene zapuštene površine", kaže Kuskunović.

U Hrvatskoj, kako je naveo, čak 70 posto poljoprivrednika ima manje od pet hektara, a u EU-u prosječna je veličina farme 17 hektara. Prema ekonomskoj vrijednosti gospodarstva smo na 35,3 posto prosjeka EU-a, kaže Kuskunović, napominjući kako poljoprivredna gospodarstva u zemljama s većim prosječnim poljoprivrednim površinama ostvaruju u pravilu znatno veću ekonomsku vrijednost proizvodnje i produktivnosti. Smatra da stoga treba izmijeniti sadašnji zakon, koji dovodi do daljnjeg usitnjavanja parcela, te utvrditi održive proizvodno-tehničke cjeline koje će se dati u zakup dokazanim poljoprivrednim proizvođačima koji imaju uspješnu proizvodnju, plaćaju poreze, sudjeluju na tržištu poljoprivrednih proizvoda i imaju tehnologiju za obradu zemljišta.

Potpredsjednik HGK-a za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević smatra kako je važno da Ministarstvo u određivanju natječajnih kriterija ustraje na dva ključna načela - produktivnosti i konkurentnosti. Kovačević smatra kako već sama najava izmjene zakona govori da postojeći nije u skladu sa Strateškim planom zajedničke poljoprivredne politike i dugoročnim ciljevima, posebice s povećanjem produktivnosti i konkurentnosti, na što je Udruženje poljoprivrede HGK-a višestruko upozoravalo.

“Postojeći Zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu u suprotnosti je sa strateškim ciljevima koje smo si sami zacrtali, što najbolje dokazuje i činjenica da nam je prošle godine vrijednost poljoprivredne proizvodnje pala za 240 milijuna eura, a ostvarili smo povijesno najveći vanjskotrgovinski deficit u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, pri čemu treba istaknuti da se izrazito negativni trendovi nastavljaju i u ovoj godini", kazao je.

I iz HUP-ove Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede nedavno su pozvali na uvođenje reda u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Tako, između ostaloga, predlažu da se korištenje državnim poljoprivrednim zemljištem i prijava na natječaj za zakup onemogući svim poljoprivrednim proizvođačima koji posljednjih pet godina na svom zemljištu upisanom u ARKOD ne mogu računima dokazati legitimnu poljoprivrednu proizvodnju. Predlažu i promjenu omjera proizvodnih i neproizvodnih bodova s ciljem povećanja poljoprivredne proizvodnje.