Drugi je krug predsjedničkih izbora pred vratima, a nekim su mladim Osječanima ovo možda prvi izbori na kojima mogu dati svoj glas. Puno njih to, ipak, ne čini, što ih ne razlikuje od ostalih vršnjaka iz drugih dijelova Hrvatske.

Tiče se i tebe!

Ipak, 20-godišnja Elena Mravlinčić svoje građansko pravo shvaća vrlo ozbiljno i dokaz je da ipak nisu svi mladi politički neaktivni. Mišljenja je da izlaskom na izbore mladima može biti samo bolje i da time preuzimaju odgovornost. "Meni je u interesu da se osjećam sigurno u državi u kojoj živim i da prije svega imam pravo glasa, te da to svoje pravo i koristim", rekla je Elena. Na mladima svijet ostaje, a baš bi se zato, prema Eleni, toj skupini trebalo omogućiti da izravnije sudjeluje u donošenju odluka koje na njih utječu. Kroz razna volontiranja i poticaje mlade se može potaknuti da razmišljaju o politici.

Upravo to rade u DKolektivu, organizaciji za društveni razvoj koja se sustavno bavi mladima i njihovim sudjelovanjem u društvenim procesima. Jesu li mladi dovoljno politički pismeni, zanima li ih politika, i što se može učiniti kako bi se više uključili? Na ta pitanja odgovorio je Nikica Torbica, voditelj Društvenog ateljea DKolektiva. Naglasio je kako kroz različite projekte rade na povećanju političke pismenosti i participacije mladih, i u formalnoj politici i kroz neformalne aktivnosti poput volontiranja. No istovremeno upozorava na sustavni problem u obrazovnom sustavu.

“Našim projektima samo zagrebemo površinu političke pismenosti. Problem je što se u formalnom obrazovanju jako malo radi na političkom opismenjavanju mladih. Građanski odgoj i obrazovanje nije sustavno uveden. U Osijeku je prisutan kao izvannastavna aktivnost u samo šest osnovnih škola, a preostale ga škole nemaju", rekao je Torbica. U srednjim je školama situacija još lošija jer nakon reforme obrazovanja predmet Politika i gospodarstvo ostaje dostupan samo gimnazijalcima, a izbacuje ga se iz strukovnih škola. Smatram da je to pogrešan smjer", odlučan je Torbica.

Objasnio je i da mladi uglavnom informacije o politici crpe s društvenih mreža i portala, a organizacije civilnog društva nastoje popuniti praznine iz sustavnog obrazovanja. "Sudjelovanje u projektima organizacija civilnog društva često je jedina edukacija o politici koju mladi iskuse. Nažalost, mi možemo biti samo nadogradnja, ali ne i zamjena za ono što bi formalno obrazovanje trebalo pružiti", istaknuo je.

Političari su im "cringe"

Nikica Torbica

GOJKO MITIĆ

Političari se danas sve više okreću društvenim mrežama kako bi doprli do mladih, no često to čine na pogrešan način. "Političari se koriste TikTokom i Instagramom, ali pitanje je kako se njima koriste. Mladi često smatraju da su političari na društvenim mrežama, njihovim jezikom, cringe. Da bi stvarno doprli do mladih, ne trebaju samo biti prisutni na platformama kojima se mladi koriste nego i govoriti njihovim jezikom te obrađivati teme koje su im važne", pojasnio je Torbica.

Istaknuo je da političke kampanje rijetko prepoznaju mlade kao važnu ciljnu skupinu. Ipak, bilo je takvih slučajeva, no oni su više iznimka nego pravilo. Kvaliteta demokracije, tvrdi, ovisi o političkoj pismenosti građana. "Koliko informirano prate vijesti iz politike, ali i ono što je važnije, a često manje atraktivno, javne politike, odnosno sve one strateške dokumente i postupke koje političari kad su izabrani sljedeće četiri godine provode u svom radu", objasnio je. Dodao je da trenutno biramo političare prema njihovoj simpatičnosti umjesto da ulazimo u bit njihovih programa.