Liječnici u hitnoj službi žele 24-satna dežurstva
Slučaj intervencije hitne pomoći u Primoštenu koja je završila smrću pacijenta otvorio je Pandorinu kutiju loših međuljudskih odnosa u šibensko-kninskom Zavodu za hitnu medicinu, ali je ukazao i na probleme izvanbolničke hitne službe koji su prisutni u čitavoj Hrvatskoj. Riječ je o intervenciji u koju je otišao tim hitne pomoći bez liječnika, a smrtni je ishod otvorio pitanja bi li ishod bio bolji da je na terenu bio i liječnik. Ministrica zdravstva Irena Hrstić poručila je da je u tijeku analiza tog slučaja te će se nakon toga utvrditi je li bilo propusta u postupanju tima s dvije medicinske sestre i vozačem. Kazala je i da svi građani Šibensko-kninske županije imaju i imat će adekvatnu zdravstvenu skrb.
Nedostatak liječnika hitne medicine na tom području samo je privremen, navela je ministrica, jer ih je na bolovanju u tom zavodu čak 11, zbog čega je zatražena provjera tih bolovanja.
Odredbe zakona
- To je privremena nesposobnost, a ne trajni nedostatak kadra - istaknula je ministrica.
Među liječnicima ispostave Primošten šibensko-kninskog Zavoda za hitnu medicinu, međutim, vlada veliko nezadovoljstvo upravom koja im je uskratila mogućnost 24-satnih dežurstava. Tamošnji su liječnici hitne ljuti i razočarani jer su im dežurstva odlukom uprave skraćena na pola, na 12 sati, dok su im, kažu, prilikom zaposlenja obećane smjene od 24 sata i to je razlog zbog kojeg su i došli raditi u ovu županiju. Putovati 16 puta mjesečno po 120 do 200 kilometara do Primoštena, Vodica, Drniša, Knina, Šibenika, nije isto kao osam puta mjesečno, koliko putuju kad su u 24-satnim dežurstvima.
- Ova situacija nije od jučer, ta naša agonija traje već skoro tri godine. Ti liječnici i nekoliko drugih koji nisu otvorili bolovanje, a putuju na posao u druge ispostave, sada razmišljaju hoće li dati otkaz i otići raditi u matičnu županiju iz koje dolaze - poručili su na Facebook stranici Hitna uživo 194.
Ministrica Hrstić upozorila je da 24-satna dežurstva nisu u skladu sa zakonom, iako je činjenica da čitav bolnički sustav praktički počiva na prekovremenim satima kojima se već godinama izlazi iz zakonom propisanih okvira o maksimalnom dopuštenom radu. Tomislav Petrušić, predstavnik udruge Hitna uživo, priznaje da su 24-satna dežurstva na granici zakonitog, ali objašnjava zašto liječnici na tome inzistiraju. Dodaje, uostalom, da mnogi zavodi za hitnu diljem Hrvatske rade po tom principu, što im omogućuje normalno funkcioniranje sustava.
- Takav je sustav rada uveden u vrijeme koronakrize, a i danas postoje zavodi u kojima se radi 24-satno dežurstvo. Razlog je što hitna služba ima problem s kadrom u manjim gradovima. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, u ispostavi Daruvar, rade četiri liječnika iz Zagreba. Oni do posla putuju 150 kilometara u jednom smjeru, ukupno 300 kilometara. Jedan od uvjeta, kad su se zapošljavali, bio je dogovor s poslodavcem da će raditi 24 sata. Zakon kaže da se ne može raditi dulje od 16 sati u dežurstvu, ali uprava im je izašla u susret jer inače ne bi došli, ne bismo imali liječnike - tumači Petrušić. Riječ je, dodaje, o visokoobrazovanom deficitarnom kadru, koji će - ako mu se ne omoguće takvi uvjeti rada, posao pronaći u svom gradu.
Različita praksa
U sustavu 24-satnih dežurstava takvi liječnici-putnici prolaze potrebnu kilometražu osam puta mjesečno, a u sustavu 12-satnih dežurstava dvostruko više, 16 puta mjesečno. Problem se javljao i kod isplate putnih troškova, što se nakon određenog iznosa oporezuje, pa nisu uspijevali pokriti financijski troškove autoceste i goriva.
- To je cijela poanta priče. Postoje neke stvari u kojima se trebalo puno više držati zakona. Ovdje je to nezadovoljstvo sad jednostavno eskaliralo, a mislim da pacijenti gube najviše - veli Petrušić.
Zavod za hitnu pomoć Šibensko-kninske županije jedini je blokirao liječnike u takvim dežurstvima, dok u dijelu Hrvatske sustav počiva na njima. Postoji puno veći problem, navodi naš sugovornik, a to su vanjski suradnici koji dolaze vikendom raditi u hitnu.
- Oni odrade u subotu dežurstvo u domu zdravlja, onda idu raditi u svoju popodnevnu smjenu, pa dolaze k nama raditi dnevnu. To se nekad zna spojiti u 36 sati i više u komadu. To se njima ne gleda, na rasporedima ne piše da su radili 24 sata, ali kad pogledate COP isplate plaća, vidite da ima ljudi koji rade nekad i po dva dana u komadu - navodi Petrušić.
Dok ministrica Hrstić navodi kako će manjak liječnika nadomjestiti specijalizacije medicinskih sestara i tehničara za hitnu pomoć, Petrušić tvrdi kako se radi o poboljšanju kvalitete postojećih T2 timova, koji su već u mreži.
- Takva hitna pomoć jest EU standard, no mi možemo bit sretni da imamo liječnike u hitnoj. Bojim se da će ih se polako izgurati iz izvanbolničke hitne u hitne bolničke prijeme, ali osobno smatram da bi uvijek, bar u većim ispostavama, hitna pomoć morala imati liječnike koji mogu izaći na teren - zaključuje.