Gripa je početkom siječnja počela puniti ambulante, no vrhunac epidemije tek slijedi. Iz europskih zemalja stižu vijesti o većem broju oboljelih od gripe, no naši stručnjaci ne očekuju da bi ova sezona po bilo čemu mogla biti izuzetna u usporedbi s prethodnima, kada smo imali prosječan broj oboljelih. Epidemija gripe još nije službeno proglašena, no virus gripe počeo se naglo širiti, pa su neke bolnice već ograničile posjete kako bi zaštitile pacijente na svojim odjelima.

Ograničeni posjeti

U Francuskoj liječnici svjedoče da je epidemija gripe nešto jača nego prijašnjih godina, a većina teških slučajeva odnosi se na osobe koje nisu cijepljene. U Španjolskoj su neke regije preplavljene slučajevima gripe, a bolnice se pripremaju za očekivani vrhunac epidemije. Bolnice u Mađarskoj bilježe porast oboljelih od gripe, zbog čega su uvedene strože zdravstvene mjere - obvezno nošenje maski i zabrane posjeta. U Hrvatskoj se u posljednjih tjedan dana broj novooboljelih udvostručio u odnosu prema posljednjem tjednu 2024.

Bolnice zasad postupaju različito: dok KBC-ovi u Rijeci i Zagrebu nisu ograničili posjete, OB Pula uveo je za svoje djelatnike obvezu nošenja kirurških maski prilikom kontakta s pacijentima, a posjete bolesnicima ograničila na maksimalno dvije osobe, i to po deset minuta uz nošenje maski. Pri hospitalizaciji pacijenata po potrebi se provodi testiranje na gripu ili COVID-19. KBC Osijek dopušta posjete bolesnicima, ali radi zaštite hospitaliziranih preporučuje također najviše dva posjetitelja po bolesniku, uz obvezno nošenje maske. Virus gripe detektirali su dosad u dva hospitalizirana bolesnika. U Općoj bolnici Zadar na snazi su mjere respiratorne higijene, koje uključuju nošenje kirurške maske i redovito čišćenje i prozračivanje prostora.

Zlatko Trobonjača

Marko Gracin

Dok iz zemalja EU-a stižu vijesti o snažnijem početku epidemije gripe, stručnjaci u Hrvatskoj ističu kako se zapravo ne događa ništa posebno kad je riječ o toj uobičajenoj sezonskoj bolesti. Dosad su prijavljena 1234 slučaja gripe, a broj novooboljelih u posljednjem se tjednu udvostručio u odnosu prema prethodnom tjednu. Nije to ništa neuobičajeno, jer gripa u ovo doba godine redovito uzima maha. Iako je riječ o sezonskoj bolesti, poznato je da i ona može izazvati ozbiljne komplikacije. "Imamo porast broja oboljelih, ali to nije ništa izuzetno u odnosu prema prethodnim godinama", ističe prof. dr. Zlatko Trobonjača, imunolog iz KBC-a Rijeka. Uvijek je, kaže, početkom godine veći porast oboljelih, ali su to sve stari sojevi gripe, koji se iz sezone u sezonu donekle mijenjaju, ali smo na njih u određenoj mjeri imuni. "Nije došao nikakav novi pandemijski soj gripe, nego su to stari sojevi, koji se, doduše, malo mijenjaju iz godine u godinu, ali to su one manje promjene koje virus doživi, pa se uspije proširiti u populaciji", objašnjava Trobonjača.

I na COVID-19 već smo naviknuli, jer i koronavirus neprestano mutira. Dobra je okolnost što je svjetska populacija tijekom pandemije prokužena, ljudi su stekli kakav-takav imunitet, a koronavirus više ne izaziva tako teške oblike bolesti kao na početku desetljeća. U ovom trenutku znanstvenici, međutim, pozorno prate razvoj situacije s ptičjom gripom, jer je virus ptičje gripe H5N1 koji se širi među životinjama u Americi novi soj, koji bi u slučaju mutacija mogao izazvati novu pandemiju i postati opasnim za čovjeka. Početkom godine iz SAD-a je stigla vijest o ljudskoj žrtvi ptičje gripe H5N1. "To je moguće ako bi virus mutirao. Neprekidno se prati je li došlo do prijenosa tog virusa sa sisavca na sisavca. Sada postoji mogućnost prijenosa s ptica na čovjeka, dakle s ptica na sisavce, a ne među sisavcima. Kad bi virus ptičje gripe doživio takvu mutaciju da se počne širiti s čovjeka na čovjeka, onda bi mogao imati neke pandemijske karakteristike. To ne bi bilo nikako dobro jer je taj virus relativno virulentan, odnosno ima podosta veliku smrtnost", ističe Trobonjača. Virus H5N1, naime, ima karakteristike koje mu omogućavaju napad na donje dijelove dišnog sustava, što onda izaziva i teže oblike respiratornih infekcija, upale pluća i druge komplikacije.

Virus H5N1 pojavio se 2005. godine, a u to vrijeme ubijalo se na tisuće komada peradi po peradarskim farmama u Hrvatskoj i Europi da bi se spriječilo njegovo širenje. Tada je njegova smrtnost među ljudima koji su bili zaraženi, podsjeća Trobonjača, bila veća od 50 posto. "Danas bi ta smrtnost bila manja, ali sigurno jako velika, bitno veća nego kod koronavirusa. Zato Svjetska zdravstvena organizacija neprekidno prati pojavu novog virusa, da ne bi došlo do takve mutacije i širenja među ljudima. Virusi uvijek mutiraju, a ako stekne takvu mutaciju koja bi mu omogućila ubrzani prijenos, brzu transmisiju, jaku zaraznost i brzo prenošenje s čovjeka na čovjeka, bilo bi to jako, jako loše", kaže imunolog.

Uzbunu u javnosti nedavno je izazvala vijest iz Kine, o rapidnom širenju metapneumovirusa među stanovništvom. Zabrinutost je razumljiva jer je poznato da je i SARS-CoV-2 krenuo upravo iz Kine, no stručnjaci su odmah odbacili mogućnost da taj virus izazove novu pandemiju. Riječ je, objašnjava naš sugovornik, o virusu koji nije novi i nema pandemijski potencijal. "To je RNA virus, kao i gripa, respiratorno-sincicijski virus, COVID - sve su to RNA virusi koji doživljavaju mutacije, pa se u osnovi prati što se događa s tim širenjem. Meni je, osobno, bilo čudno kad sam čuo da izaziva nekakve probleme u Kini jer je riječ o virusu koji se svake godine širi u obliku prehlada među djecom i odraslima. U Hrvatskoj praktično nema čovjeka koji nije došao u kontakt s tim virusom", ističe Trobonjača.

Imunosni oporavak

Tvrdi, također, da više ne moramo strahovati od pada imuniteta nakon pandemije, koji nas je zbog nošenja maski sustigao nakon što smo ih skinuli i ponovno postali izloženi virusima. Na pitanje jesmo li i dalje osjetljiviji nego u vrijeme prije pandemije koronavirusa, odgovara jednoznačno: "To je vrijeme prošlo. Ipak su prošle dvije godine kako je prekinuta pandemija, a kroz to smo se vrijeme imunosno oporavili", ističe. Kad je riječ o virusu SARS-CoV-2, problem nam zadaju reinfekcije i novi sojevi tog virusa koji neprekidno iskaču. Nova mutanta koja izbjegava imunost je znatna i vidi se da se u Americi i Velikoj Britaniji jako puno stanovništva inficira tim sojem, veli Trobonjača. Ipak, ne postoji nekakva akutna opasnost za stanovništvo jer su ljudi cijepljeni i prokuženi s više sojeva tih virusa, što ih štiti od težih oblika bolesti. Problem je, međutim, dugotrajni COVID, jer sa svakom novom infekcijom mogućnost da dobijemo dugi COVID raste. "Držim da će to nakon određenog vremena sigurno u mnogih ljudi biti, a već i sada jest, znatan zdravstveni problem", predviđa imunolog.

Strah od cjepiva kakav je vladao u vrijeme pandemije bitno se smanjio. To više nije tema, o tome se više ne razgovara i ne razmišlja. No stručnjaci i dalje ističu važnost cijepljenja, jer ono sprječava teške oblike bolesti, a može i spasiti život. Kad je riječ o gripi, stručnjaci su izračunali da cjepivo smanjuje mogućnost da dobijete gripu za 50 posto. "Ako se cijepite svake godine, imate šansu dobiti gripu jednom u 20 godina, a ako se ne cijepite, dobit ćete je jednom u deset godina. I, što je bitno, ako se inficirate, a cijepljeni ste, najvjerojatnije ćete dobiti blagi oblik bolesti", zaključuje Trobonjača.