Želim opovrgnuti tezu da je inflacija pojela rast plaća: prosječne plaće su od 2016. do danas rasle oko 77 posto, a mirovine čak 89 posto, a istovremeno je kumulativna inflacija u tom razdoblju rasla 31 posto. Dakle, teza ne stoji. No to ne znači da Vlada neće nastaviti voditi računa o cijenama i inflaciji. Ostajemo posvećeni brobi protiv inflacije, poručio je s redovite sjednice Vlade u četvrtak premijer Andrej Plenković, nakon što je objavljeno da je inflacija u Hrvatskoj i dalje među višima u EU-u, te na godišnjoj razini iznosi 3,4 posto.

Kiflice i kava

Ministar gospodarstva Ante Šušnjar najavljuje da će lista roba s ograničenim cijenama biti objavljena idućeg tjedna, a Plenković ističe i kako slijede daljnji susreti s trgovcima, gdje će se apelirati da ne zloupotrebljavajaju rast potrošnje građana dizanjem cijena. "Nastavit ćemo dijalog s akterima na tržištu", kaže Plenković.

Ipak, ministar gospodarstva Šušnjar i opet se u izjavama zapetljao pokušavajući ilustrirati probleme s cijenama - nakon što je nedavno rekao kako potrošači ne trebaju ići u pekarnice, nego da sami peku kruh, sad je pak kazao kako mu je prijateljica poslala fotografiju kako peče kiflice sama, i to ju je stajalo sve zajedno sedam eura, a da je išla u trgovinu bilo bi višestruko skuplje. "Najlakše se narugati, ali na potrošačima je odgovornost da procijene gdje potrošiti svoj vrijedno stečeni novac", rekao je Šušnjar, navevši primjer Italije, gdje su građani bojkotirali određene trgovce zbog podignutih cijena.

Na pitanja treba li država regulirati cijene, odnosno utjecati na trgovce, novinarima je poručio da "zazivaju socijalizam". Na upit što se može učiniti da cijene kave ne rastu dalje, iako su povišene na svjetskom tržištu, Šušnjar je rekao kako rješenja nema: "Sigurno nećete saditi kavu na balkonu. Dakle, sami ste dali odgovor, riječ je o kretanjima na svjetskom tržištu."

“Potrošači mogu iskoristiti svoju tržišnu snagu izborom trgovaca s povoljnijim cijenama i izbjegavanjem onih s previsokima. Na listu će biti dodani proizvodi koje ljudi troše svakodnevno, među kojima su prehrambeni artikli, cijene kojih su u prethodnom razdoblju znatno skočile", izjavio je Šušnjar nakon sjednice Vlade. Istovremeno, s liste će biti skinuti proizvodi čija proizvodnja zbog regulirane cijene nije isplativa, kao što su jabuke i drugi proizvodi OPG-ova, rekao je ministar.

Intervencija

“Stopa inflacije je onakva kakvu je Vlada i očekivala te će na razini cijele 2024. biti ispod tri posto, što je znatno niže od stopa iz 2022. i 2023. godine", rekao je pak premijer. Podsjetio je da je godišnja inflacija u 2022. godini iznosila 10,7, a 2023. godine 8,4 posto te da Vlada godišnju stopu za 2025. godinu projicira na razini 2,7, a za 2026. godinu na 2,3 posto.

Vlada je, kaže Plenković, nizom mjera pomogla građanima i gospodarstvu zbog poskupljenja, pri čemu je intervenirala u cijene energije i 30 proizvoda iz potrošačke košarice. Za iduće dane najavio je reviziju tih proizvoda, te će neki biti skinuti, a neki dodani na listu. Bitno je da na inflaciju ne utječu cijene energije, a upravo je to rezultat rada Vlade, rekao je.

“Očekivanu inflaciju zbog velike potrošnje i rasta cijena hrane i usluga u prosincu ukalkulirali smo u Vladine projekcije, ali i dalje je temeljni cilj da ukupna inflacija u 2024. godini bude ispod tri posto", rekao je. Premijer je objasnio i kako je PDV u Hrvatskoj na 25 posto, ali kad se nabroje artikli i usluge koje imaju niži PDV, to prosječno dođe na stopu od 20 posto PDV-a na ukupne proizvode.

Vlada je na sjednici donijela i nacionalni program upravljanja kibernetičkim krizama, kojim se uspostavlja Koordinacija za upravljanje kibernetičkim krizama, kao nova operativna razina upravljanja. Koordinaciju čine SOA, UVNS, MZOM, MPUDT, HAKOM, CARNET, ZSIS, MUP, MORH, VSOA, HNB, HANFA i HACZ, a mogu se uključiti i drugi dionici - tijela državne uprave, lokalne jedinice, privatni i akademski sektor.