U subotu je nastupila izborna šutnja i trajat će sve do nedjelje u 19 sati, kada će se zatvoriti birališta i na taj način završiti proces izbora za predsjednika Republike. Izbori, odnosno dva preostala kandidata, morali bi, dakle, tijekom skoro dva dana iščeznuti iz javnog prostora. Nikakve sankcije nisu predviđene, ali njih dvojica, sukladno sa zakonom, ne bi smjela voditi kampanju, njihovim podupirateljima zabranjeno je davati izjave o tome tko bi trebao biti predsjednik, medijima nije dopušteno objavljivati ankete, čak niti komentirati i procjenjivati njihove izborne šanse. Uređeno je to tako još u vremenu prije interneta, a izbornu šetnju posebno je teško nadzirati u doba društvenih mreža. Zato će Državno izborno povjerenstvo, tijelo zaduženo za provedbu izbora, vladi Andreja Plenkovića predložiti - ukidanje instituta izborne šutnje. Potpredsjednik DIP-a Josip Salapić već dan uoči održavanja prvog kruga predsjedničkih izbora javno se zapitao "je li u vremenu modernih društvenih mreža uopće potrebna izborna šutnja" i najavio: "Vidjet ćemo to kada prođe ova superizborna godina." U petak nam je, pak, Salapić rekao da će DIP sigurno formalizirati to o čemu je govorio prije dva tjedna.

“Poslat ćemo prijedlog Ministarstvu pravosuđa i uprave da se promijeni izborno zakonodavstvo i u vezi s ukidanjem izborne šutnje, ali i nekih drugih odredbi. Primjerice, kandidatima za predsjednika Republike nije potrebna potvrda o nekažnjavanju, a kandidatima za Hrvatski sabor jest, i to bi se trebalo ujednačiti", kazao nam je potpredsjednik DIP-a.

Za lokalne izbore u svibnju neće se ništa promijeniti jer praktično je nemoguće obaviti kompletnu proceduru i ako bi za to bilo političke volje. Župane, gradonačelnike, načelnike općina i lokalna predstavnička tijela birat će se po postojećim pravilima. Vrijedit će, znači, i izborna šutnja, ali najesen bi mogao biti pokrenut postupak izmjene zakona kojima su regulirani izbori. Premijer Plenković prije desetak dana nije bio nesklon makar razmatranju mogućnosti ukidanja instituta zamišljenog kako bi birači u miru, bez bilo kakvog podražaja iz javne sfere, odlučili komu će dati svoj glas. Naravno, golema većina birača u trenutku kada počinje izborna šutnja već zna koju će stranku ili kandidata zaokružiti na glasačkom listiću.

“U Europi i svijetu ima različitih praksi. Imate u Americi kampanju koja traje do posljednjeg časa", istaknuo je nedavno predsjednik Vlade. Da, u SAD-u su otvorena birališta, a istovremeno se i dalje normalno odvija kampanja. Jedino se, primjerice, ne može objavljivati rezultate izlazne ankete dok se birališta ne zatvore.

Zanimljivo, SDP-ovac Arsen Bauk, koji je kao ministar uprave i (su)odlučivao o izbornim pravilima, nije za ukidanje izborne šutnje. "Zalažem se za to da izborna šutnja ostane, ali da je se malo modificira. Ne bih mijenjao to da kandidati ne smiju dan prije izbora i na dan izbora voditi kampanju na terenu, u medijima i na društvenim mrežama. Kao ni to da mediji ne smiju ta dva dana analizirati izborne kandidate. Dopustio bih, međutim, slanje promidžbenih e-mailova i SMS-ova biračima, kao i telefonski kontakt s njima. Ali da kandidati tijekom izborne šutnje vuku na štandu ljude za rukav, to ne", rekao nam je Bauk.

Kako bilo, u subotu i nedjelju do 19 sati u Hrvatskoj je izborna šutnja. Glasački listići, njih 3.607.900, tiskani su i dostavljeni lokalnim izbornim povjerenstvima, koja ih distribuiraju na biračka mjesta. Birači koji su u prvom krugu glasovali na temelju takozvane plave potvrde, a takvih je bilo 1600, ne moraju ponovo vaditi taj dokument. Dovoljno će im biti da na biračkom mjestu pokažu neku identifikacijsku ispravu. Državnom izbornom povjerenstvu za nedjelju se prijavilo 14.620 promatrača. Budući da će glasački listići sa samo dva imena biti jednostavni za obradu, DIP će već u 19.30 objaviti prve privremene rezultate drugog kruga, a oni će se ažurirati svakih deset minuta.