U ovoj godini očekuje nas nastavak rasta cijena hrane i drugih namirnica u maloprodaji. Prema najavama proizvođača, najviše će u postotku narasti cijene mesa, mlijeka, ulja i kave. Nešto manje poskupjet će voće i povrće, a cijene žitarica mogle bi padati.

To što će cijene žitarica padati nikako ne znači da će padati i cijene kruha, kažu nam slavonski proizvođači žitarica, napominjući da se isto ponavlja već godinama te da bi prema cijenama pšenice cijena kruha trebala iznositi pola eura, a ne euro i pol, do čak tri ili četiri eura.

Mjere su se istopile

U Hrvatskoj se predviđa rast cijena na višoj razini od europskog prosjeka. Hrvatska narodna banka prognozira da će u ovoj godini rast cijena hrane ponovo ubrzati na 4,7 posto. Podsjetimo, prema procjeni DZS-a, u Hrvatskoj su prošlog mjeseca u odnosu prema prosincu 2023. najviše porasle cijene usluga - za 5,6 posto, a cijene hrane i bezalkoholnih pića bile su 4,8 posto više.

Tko je kriv za tako neobuzdani rast i divljanje cijena hrane? Nedavno je ministar gospodarstva Marko Primorac u intervjuu našem listu rekao "da su instrumenti za borbu protiv inflacije u rukama središnje banke, kojoj je jedna od osnovnih zadaća osiguranje stabilnosti cijena".

Predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević podsjeća da cijene u Hrvatskoj rastu od početka 2022., nakon što se prvo javila energetska kriza, zatim i rat u Ukrajini te kada je država najavila snižavanje PDV-a, što je konačno i učinila u travnju 2022. "Ali te su se mjere istopile kako je došlo do poskupljenja energenata. Potrošači nisu ni primijetili da je snižen PDV na neke proizvode. Slijedilo je potom dvojno iskazivanje cijena kao priprema za uvođenje eura, što su trgovci iskoristili za podizanje cijena, a kada je uveden euro, dogodilo se to da su cijene jednostavno iz kuna prebačene u euro. Prema mjerilima Eurostata, zemlja smo s najvišim cijenama hrane i bezalkoholnih pića i zemlja u kojoj te cijene neprestano rastu", objašnjava Knežević.

Kaže da je Vlada, kao odgovor na poskupljenja, prvo ograničila cijene devet proizvoda, nakon čega je ograničenje cijena povećala na 30 proizvoda koje hrvatski građani najviše i kupuju. Smatra kako ta mjera nije imala pozitivan efekt zato što, kada se počela primjenjivati, od 18. rujna 2023., potrošači nisu bili s njome dovoljno upoznati. "Premijer je samo pokazao znak koji u trgovinama nije bio ni obvezan, tako da se on pogubio, a potrošači ga nisu mogli prepoznati niti ga zapamtiti. Osim toga, tih proizvoda nije bilo u dovoljnim količinama na policama trgovina. Događalo se ono na što smo upozoravali da će trgovci učiniti, odnosno da će ti proizvodi nestati. Nestalo je troslojnog toaletnog papira koji je imao ograničenu cijenu, a pojavio se toalet-papir u 12 rola, 16 rola, osam rola", prisjeća se predsjednica HUZP-a.

Ističe kako je Državni inspektorat objavio da je u nadzoru otkriven 71 proizvod sa zaštićenom cijenom koji je imao višu cijenu nego što je ona bila prema odluci Vlade dopuštena. "Sve što se radi nema nikakvih efekata na potrošače jer vidimo da svaki dan, kada uđemo u trgovinu, puno platimo, a sve manje nosimo. Ti izgovori da se ništa ne može napraviti ne drže vodu jer se treba omogućiti da se odluke i provode, a ne samo da budu napisane na papiru. Francuska, koja je puno razvijenija od Hrvatske, ograničila je prošle godine cijene stotinu artikala, i to onih koje građani najčešće kupuju", naglašava Knežević, dodajući kako to pokazuje da se može, samo treba pokazati dobru volju.

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača upozoravala je na potrebu snižavanja PDV-a na hranu, no kaže kako nitko još nije izišao s razumnim objašnjenjem zašto su kod nas cijene hrane tako visoke u odnosu prema drugim zemljama EU-a. "Potrošači mogu bojkotirati trgovce koji bezobrazno podižu cijene. Trgovci imaju ujednačene cijene, a Vlada ima velik alat u rukama što se tiče PDV-a, ograničavanja cijena i subvencioniranja, tako da izgovori ministra financija i guvernera HNB-a da nemaju ništa s cijenama - ne stoje. Ne znam tko onda ima nešto s cijenama", kaže.

Njezin je prijedlog da potrošači izbjegavaju trgovce, ugostitelje i sve druge koji sumanuto podižu cijene.

Triput skuplje

Predsjednica HUZP-a očekuje da će se i u ovoj godini nastaviti rast cijena. "Do sada su se subvencionirale cijene energenata, a toga više nema. Potrošači su u situaciji da više ne mogu pratiti cijene. Kelj i dvije mrkve su pet eura, što su strašni iznosi. Grincajg za juhu u vrijeme kuna stajao je od pet do sedam kuna, a sada je dva eura. Što se to dogodilo da su celer i mrkva tri puta skuplji? Neizbježno će rasti cijene, Vlada ima otvorene ruke, samo treba dobra volja", zaključuje Knežević.

Tanja Popović Filipović, predsjednica Centra za educiranje i informiranje potrošača, predlaže da država proširi listu proizvoda s ograničenim cijenama. "Poziv da budu odgovorni u formiranju cijena proizvođači i trgovci nisu čuli. Naš je mentalitet takav. Kada bi u Švedskoj vlast pozvala nekog na odgovornost, možda bi i poslušao", uvjerena je Popović Filipović.