Iako indeks slobodnih radnih mjesta Ekonomskog instituta pokazuje pad potražnje za radnicima u prošloj godini u odnosu prema 2023. za 2,3 posto, znatniji pad potražnje za radnom snagom u ovoj se godini ne očekuje, a nova radna mjesta neće se moći popuniti domaćom radnom snagom.

Najtraženiji prodavači

Na to je još sredinom prosinca upozorio guverner HNB-a Boris Vujčić, podsjetivši da je u prošloj godini otvoreno 50 tisuća radnih mjesta i da će se trend rasta zaposlenosti nastaviti, a nova radna mjesta pokrit će se uvozom stranih radnika.

Hrvatsko gospodarstvo tako će i u ovoj godini dominantno ovisiti o stranim radnicima, bez kojih, primjerice, u nekim priobalnim županijama ne bi bilo moguće realizirati turističku sezonu, poput Dubrovnika, gdje je lani radilo osam tisuća stranaca, i to ne samo u turizmu, nego i kao vozači, poštari, čistači, zidari. Prema posljednjim dostupnim podatcima, u Hrvatskoj je prošle godine do listopada izdana 171 tisuća radnih dozvola strancima, čime smo već premašili 150 tisuća dozvola iz 2023., a procjene analitičara pokazuju da ćemo u cijeloj 2024. izdati čak 200 tisuća radnih dozvola stranim državljanima.

Broj stranih radnika u Hrvatskoj tako neprestano raste, a najviše ih je iz BiH, Nepala, Srbije, Indije i Sjeverne Makedonije. Iako je izdano 170 tisuća dozvola, neke nisu iskorištene, pa u Hrvatskoj trenutno radi oko 120 tisuća stranaca iz trećih zemalja, a oko deset tisuća ih je iz Europske unije. Unatoč tome, Hrvatskoj nedostaje poštara, konobara, vozača, medicinskih djelatnika i radnika u građevinarstvu, a prema indeksu slobodnih radnih mjesta najviše se traže prodavači, kuhari, konobari, skladišni radnici i vozači. Pritom je najveći pad broja oglasa zabilježen za građevinske poslove, pa je, primjerice, na rang-ljestvici najtraženijih zanimanja najviše pala potražnja za zidarima, s 25. mjesta pali su na 30., a rezultat toga je da se u Hrvatskoj više ne traže toliko građevinski radnici, osim u poslovima sanacije od potresa.

S druge strane, graditeljstvo, turizam, ugostiteljstvo i donekle trgovina u Hrvatskoj bilježe enormne kadrovske deficite, zbog čega te grane hrvatskog gospodarstva bez stranih radnika ne bi mogle funkcionirati, a analize Hrvatske uduruge poslodavaca upozoravaju da će se u iduće četiri godine radna populacija u Hrvatskoj smanjiti za 100 tisuća ljudi. Zbog daljnjeg pada stope nezaposlenosti i u ovoj godini, Hrvatska udruga banaka očekuje nastavak napetosti na tržištu rada i nastavak pritisaka na rast plaća.

Površan pristup

Podsjetimo, Hrvatska je 2019. odustala od sustava kvota za strane radnike, uz objašnjenje da su kvote karakteristične za plansko gospodarstvo, a hrvatsko je gospodarstvo tržišno, zbog čega smo se odlučili na dozvole, s obzirom na potražnju za (stranim) radnicima. U međuvremenu je donesen cijeli set mjera za strane radnike izmjenama Zakona o strancima, kojima se osigurava usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije glede plave karte EU-a, kojom se želi privući visokokvalificirana radna snaga, osobito u IT sektoru. Zakonom se predviđa i niz kontrolnih mehanizama za poslodavce u svrhu zaštite radnika od neprimjerenih uvjeta, produžene su dozvole za boravak i rad s jedne na tri godine, za sezonski rad na devet mjeseci, a pravila o smještaju stranih radnika propisat će se podzakonskim aktom.

Želimo otkloniti uočene nedostatke u provedbi i dodatno zaštititi domaće radnike, poslodavcima osigurati potrebnu radnu snagu i zaštititi tržište rada te osigurati da strani radnici budu kvalificirani za poslove za koje im je izdana dozvola za boravak i rad, poručio je prilikom predstavljanja izmjena Zakona o strancima ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. No sindikalni aktivist Krešimir Sever na nedavnom okruglom stolu o hrvatskoj strategiji useljavanja stranih radnika tvrdi da se toj temi pristupa jako površno, jer se, kaže, sve usko gleda prema potrebama poslodavaca, koje u Hrvatskoj za radnike u najvećoj mjeri nije briga.

Inače, sve hrvatske regije osim južnog Jadrana lani su zabilježile pad broja oglasa za posao, a najveći pad zabilježen je u središnjoj Hrvatskoj, od 1,4 posto u odnosu prema 2023. godini, na koju otpada 58 posto svih oglasa, navode u Ekonomskom institutu, a istovremeno su i oglasi za posao u inozemstvu pali za čak 29 posto.