Zaključana vrata tijekom nastave, nemogućnost izlaska izvan škole za vrijeme malog odmora te obveza ravnatelja da odredi dežurstvo radnika na ulazu u školsku ustanovu tijekom radnog vremena škole – neke su od mjera koje propisuje novi Protokol ulazaka i izlazaka iz škole.

Protokol je odgovor Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih na napad u Osnovnu školu Prečko, a ove će mjere u školama vrijediti već od utorka, odnosno od početka drugog polugodišta.

Međutim, pita li se škole i osnivače, nove mjere zapravo su stare, a protokol školama ne donosi ništa novo, jer sve su to pravila po kojima su škole funkcionirale i dosad.

“Spuštanje” odgovornosti

U suštini, objavljeni dokument izazvao je nezadovoljstvo, kako osnivača, tako i škola, jer ponovo je sve »spušteno« na osnivače koji moraju posegnuti u svoje blagajne žele li školama osigurati bolje tehničke uvjete ili pak zaštitara, što također predviđa Protokol.

Iz blagajne resornog ministarstva za nove mjere izdvaja se nula eura, a nula eura predviđeno je i za dodatne poslove zaposlenika škola koji će raditi na sigurnosti, zbog čega su se jučer pobunila sva tri školska sindikata.

Napominjući da su sudjelovali u radu Povjerenstva za izradu prijedloga osnovnih mjera za jačanje razine sigurnosti u školama, prosvjetni sindikati ističu da su na sastancima inzistirali da, zbog razumljivog straha radnika od ugroze sigurnosti, prelaženja okvira dežurstva te dodatnog opsega posla, za isto mora postojati suglasnost radnika.

– Sukladno važećim propisima, poslovi na sigurnosti izlaze iz okvira dežurstva te predstavljaju dodatan opseg posla pa je svakako potrebno dodatno vrednovanje i plaćanje takvog rada. Napominjemo da su i drugi članovi Radne skupine podržali zahtjeve sindikata za dodatnim plaćanjem sve do educiranja i zapošljavanja nove stručne osobe za sigurnost.

Dodatan problem predstavlja i odbijanje suglasnosti za zapošljavanje pomoćno-tehničkog osoblja u školskim ustanovama, a i nedostatak stručnog kadra te je traženo rješavanje i tog pitanja.

Ujedno smo zahtijevali unificirani pristup i jedinstvene obrasce za sve školske ustanove kako svaka pojedina škola ne bi postupala različito te da se postupanje, s ciljem poboljšanja sigurnosti u školama, olakša kako poslodavcu, tako i zaposlenicima.

Budući da pitanje dodatnog plaćanja nije predmet protokola, školski sindikati, neovisno o radu Radne skupine, inzistiraju na sastanku s resornim ministrom kako bi se ta pitanja što prije riješila, upozoravaju sindikati.

Jedini pomak, kažu ravnatelji i osnivači, reguliranje je dolaska roditelja u školu jer roditelji i drugi posjetitelji ulazit će u škole samo u dogovorenom terminu uz prethodnu najavu ili na poziv od strane škole, o čemu se obavještava radnik koji je na ulazu škole.

Također, oni koji dolaze na informacije moraju to činiti isključivo prema rasporedu škole. Netko od djelatnika dočekat će stranku koja dolazi u školu te je ispratiti. Roditelji i vanjski posjetitelji koji dolaze u školu morat će na ulazu pokazati osobnu ili dokument s fotografijom, inače neće moći ući.

Razrednici će dočekivati roditelje koji dolaze na roditeljski te ih odvesti do učionice u kojoj je sastanak, a po završetku ih pratiti do izlaza. Ono što također izaziva nezadovoljstvo je to da protokol predviđa da će radnik koji će nadzirati ulaske u školu moći po potrebi obavljati sigurnosne preglede učenika i njihovih predmeta, ali i drugih osoba koje ulaze u školu.

To mogu raditi i nastavnici tijekom nastave, a učenicima će se oduzeti predmeti koji mogu nanositi ozljede, o tome će biti obaviješteni roditelji, a moguće je i policija. Međutim, u školama su stava da za tako nešto nisu educirani te da im to nije u opisu posla.

U takvom stavu riječke škole podržava i osnivač, Grad Rijeka, jer kako pojašnjava pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mlade, Iva Erceg, neprihvatljivo je da djelatnici škola pregledavaju torbe učenika i posjetitelja.

– Ono što je Ministarstvo propisalo protokolom to je sve ono što škole odavno imaju integrirano u svojim internim aktima. Odgovornost je prebačena na ravnatelje, osnivače i djelatnike, kaže pročelnica.

Problem društva

Grad Rijeka, kao osnivač 25 škola, već je prošlog tjedna s ravnateljima dogovorio sigurnosne mjere prema kojima će roditelji svoje dolaske u školu morati najavljivati putem Teamsa ili Vibera, škole će biti otključane samo 30 minuta prije i 15 minuta nakon nastave, a o uvođenju zaštitara u školu, kaže Erceg, još se nije raspravljalo.

Grad Rijeka u suradnji sa školama radi i na dodatnim sigurnosnim unaprjeđenjima, uključujući postavljanje portafona i videonadzora ondje gdje je to potrebno te drugih tehničkih rješenja, poput nabave jednostranih brava, a u idućem razdoblju stručnjaci za sigurnost obići će sve riječke škole kako bi utvrdili specifične potrebe svake ustanove i kako bi Grad Rijeka osigurao najbolje trenutno moguće tehničke uvjete dodatne sigurnosti.

Roditeljima je upućeno i pismo u kojem je objašnjeno kakve se mjere i zbog čega uvode, a tijekom idućeg tjedna sve će škole održati sastanke raznih vijeća kako bi svi bili upoznati s novim pravilima. Međutim, Erceg upozorava da se radi o daleko širem problemu koji ne obuhvaća samo školski sustav, već cijelo društvo.

Slične mjere uvode se i u škole kojima je osnivač Primorsko-goranska županija, a pročelnica Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje Edita Stilin također ističe da protokol Ministarstva školama ne donosi ništa novo, kao i da se sve spušta na teret osnivača bez ijednog državnog eura.

– Bez obzira na protokol Ministarstva sve škole kojima smo osnivači napravit će svoj interni protokol koji je životan. Nije isto raditi protokol u školi sa 100 ili 500 učenika. Mi smo naložili svim ravnateljima da nam dostave stanje što se tiče tehničke opremljenosti škola tako da se vidi gdje treba ugraditi videonadzor ili nove brave.

O zaštitarima još nismo raspravljali, a to i košta. Također, pitanje je pronalaska kadra, gdje u Brodu na Kupi ili Čabru naći zaštitara, kaže Stilin. Činjenicu da se škole i inače pridržavaju svojih protokola te da novi propisi ne donose baš ništa novo potvrđuje i ravnatelj Prirodoslovne i grafičke škole Radenko Bradić.

– Mi to živimo svaki dan i ne treba nam protokol da bismo znali da u školu ne može svatko ući. Škole su nekada imale portire, a onda je to zbog ušteda ukinuto. Sada se na ulaze trebaju postaviti kućni majstori i spremačice koji već imaju svoja zaduženja.

Pored toga svaka je škola specifična. Naši učenici imaju praktikume izvan školske zgrade, kao i dvoranu za tjelesni i moraju tijekom nastave izlaziti, ne možemo ih hermetički zatvoriti. Ono na čemu trebamo raditi je da moramo kao društvo graditi atmosferu da je nasilje u školi nedopustivo, zaključuje Bradić.