Najveći postotak kućanstava bez djece među državama članicama Europske unije zabilježen je u Finskoj i iznosi 82,2 posto, a najmanji je u Slovačkoj - 63,7 posto, pokazuju podaci Eurostata iz 2023. godine.

Odmah iza Finske je Njemačka sa 79,9 posto kućanstava bez djece, a slijedi Austrija gdje je taj udio 77,7 posto. Španjolska i Portugal imaju relativno niže udjele - 74,4 i 73,1 posto. Hrvatska ima 74,3 posto kućanstava bez djece, Mađarska 74,9, a Slovenija 74,6 posto. Irska je zemlja koja je među onima s najmanjim udjelom kućanstava bez djece u EU-u (66,7 %).

Bugarska ima 78,4 posto kućanstava bez djece, Danska 77,6, Francuska: 75,1, Grčka 73,9, Poljska 73,6, a Rumunjska 71,6 posto.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u 2023. godini rođeno 32.170 djece, dok je s druge strane preminulo 51.275 osoba, što znači da je zbog negativnog prirodnog prirasta Hrvatska izgubila 19.105 stanovnika.

Brojka od 16.355 rođenih dječaka i 15.815 djevojčica, najmanja je u razdoblju od 2014. do 2023., navodi se u nedavno objavljenom izvješću DZS-a o prirodnom kretanju stanovništva. Najviše se djece u tom razdoblju, njih 39.566, rodilo 2014. Od 2015. do 2021. broj rođenih kretao se između 35,8 i 37,5 tisuća, da bi 2022. pao ispod 34, a godinu poslije ispod 33 tisuće.

Kada je riječ o broju umrlih, manje nego lani, bilo je samo 2014. (50.839). Najviše je preminulih bilo u 2021. (62.712), a to je jedina godina u kojoj je broj preminulih premašio 57,1 tisuća.

Prirodni je prirast u svim godinama negativan. Najlošiji je bio u 2021., kada je iznosio -26 204.

Detaljnijii pregled podataka o broju rođenih u 2023. pokazuje da najviše ima prvorođene djece (45,1 posto). Drugorođena djeca čine 34 posto, a trećerođena i ostala djeca 20,9 posto.