Prije samo pet dana, u izbornoj noći, Zoran Milanović nudio je ruku pomirenja Vladi, tvrdeći da ne želi imati neprijatelje i da se o svemu treba dogovarati. No onda je iz kabineta MORH-a iscurio nacrt izmjena Zakona o obrani kojim bi se ovlasti sukreiranja obrambene politike, odnosno zapovijedanja vojskom, mijenjale, i to u dijelu kojim se definira zapovijedanje vojskom u miru. I sad već imamo novi rat između Ureda predsjednika i Vlade, a tek slijede sučeljavanja uoči drugog kruga predsjedničkih izbora.

Predsjednik Zoran Milanović pritom varira tezu s kojom premijer Andrej Plenković njega mjesecima optužuje da je "kršitelj Ustava" - sad Milanović poziva njega da se vrati u ustavne okvire jer smatra da bi izmjenama Zakona o obrani de facto bio prekršen Ustav koji predsjednika Republike definira kao vrhovnog zapovjednika Hrvatske vojske. S druge strane, iz MORH-a su već prošle jeseni najavljivali ove izmjene, samo se nije očekivalo da to postane tema već prije nego što izbori za šefa države završe, stoga je još jedno od pitanja koje se ovdje nameće: tko je pustio tekst izmjena u javnost?

Riječ je o dva zakona - Zakonu o obrani i Zakonu o službi u Oružanim snagama, a iako u MORH-u tvrde da je riječ o izmjenama koje su nužne kako bi se do ljeta uveo obvezni vojni rok, ipak je ministru Ivanu Anušiću već u izbornoj noći "pobjeglo" da će se to ticati i odnosa predsjednika i Vlade, odnosno samog MORH-a. Riječ je, konkretno, o ideji da se u miru sve ovlasti zapovijedanja HV-om prebace na MORH - i dosad su taj dio zakona i Ustava u vladajućem HDZ-u tumačili na taj način, ali je predsjednik Milanović to doživljavao drukčije, smatrajući se vrhovnim zapovjednikom i u miru i u ratu. To se sve zapravo odnosi na korištenje resursa HV-a na samog predsjednika. U MORH-u su i dosad smatrali da ih se zaobilazi pri korištenju vojne opreme za potrebe predsjednika Milanovića - znamo da je riječ o helikopterima i drugim sredstvima prijevoza, koje plaća MORH, ali koristi Ured predsjednika. Ministar Anušić sada je izjavio kako se "na lignje i dagnje" više neće moći ići vojnim prijevozom.

Problem je u tome što Ustav kaže samo kako je predsjednik vrhovni zapovjednik, ali se Ustav primjenjuje preko Zakona o obrani i on kaže da je predsjednik u miru zadužen samo za naredbe vojsci za slučaj kad ona prelazi državne granice. Dakle, vladajući tumače da Milanović nema ovlast naredbi HV-u unutar granica u miru, a primjer za to je činjenica da je on kad je 2015. bio premijer, tada zabranio korištenje vojske, odnosno vojnu paradu tadašnjoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović.

Sad je obrnuto - predsjednik traži da se Ustav tumači na način da je on zapovjednik i u miru i u ratu, a Vlada je na suprotnoj strani. Stoga se otvara i šire pitanje - trebaju li se, i hoće li se, ustavne ovlasti predsjednika Republike uskoro smanjivati.

U svakom slučaju, predsjednik Milanović optužio je Vladu da u to ide kako bi imala osnovu da hrvatske vojnike šalje u Ukrajinu. "Prije nego pokuša krenuti s još jednim udarom na hrvatski Ustav, upozoravam Andreja Plenkovića na činjenicu zapisanu u Ustavu, u članku 100., koja jasno i nedvojbeno kaže: predsjednik Republike vrhovni je zapovjednik oružanih snaga Republike Hrvatske. Ni manje ni više od toga. Ustav ne razlikuje vrhovnog zapovjednika u miru od vrhovnog zapovjednika u ratu", kaže Milanović. Člankom 94. Ustava izričito se određuje kako "predsjednik Republike odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske". Tu razinu ustavne odgovornosti za obranu nemaju ni Vlada ni premijer, a pogotovo ne ministar obrane. "Bez obzira na to želi li Plenković izmjenom Zakona o obrani nametnuti svoje samovlašće i Hrvatskoj vojsci ili želi pripremiti teren za slanje HV-a u Ukrajinu, mora mu biti jasno: dok sam predsjednik Republike, bit ću vrhovni zapovjednik OSRH, a hrvatski vojnik neće voditi tuđe ratove", stoji u priopćenju Zorana Milanovića.

On naravno kao predsjednik ima i ovlast supotpisa zakona, stoga ako novi Zakon o obrani bude izglasan u Saboru, on može uskratiti potpis za njegovu provedbu ili se pak obratiti Ustavnom sudu.

Na sve se očitovao i njegov protukandidat Dragan Primorac, koji i sam poručuje da nema razloga da se ovlasti predsjednika smanjuju. "Protiv sam bilo kakve redukcije predsjedničkih ovlasti. Ustav je iznad zakona", poručio je Primorac. Smatra i da Milanović iz politikantskih razloga to pitanje otvara pred predsjedničke izbore ne bi li skupio političke bodove. Upozorio je da glavni tajnik NATO-a Mark Rutte ističe kako do 2029. godine postoje goleme šanse da će Rusija napraviti iduću agresiju, a da Zapad nije spreman na to. Stoga se upitao što Hrvatska radi o tom pitanju i koja je uloga "predsjednika u odlasku" Zorana Milanovića.