Zbog hladnog vremena ubrzano se prazne skladišta plina u Europskoj uniji, pa tako i Hrvatskoj. Prema podacima Gas Infrastructure Europea, skladišta plina prazne se brzinom od 0,45 posto dnevno, te je od rujna, kada je završila sezona punjenja, količina plina u europskim skladištima smanjena za 27 posto, što je najbrže pražnjenje zaliha u EU-u od 2021.

Hrvatsko skladište plina u Okolima trenutno je na 58 posto kapaciteta, a lošiju popunjenost zasad imaju samo plinska skladišta u Francuskoj i Nizozemskoj, koja su s razinom popunjenosti od 56 posto inače najmanje popunjena skladišta u EU-u.

Ubrzano pražnjenje europskih skladišta plina ne bi bilo problem da se ne nalazimo na početku zime, odnosno u razdoblju kada se plin u skladišta ne utiskuje, nego se isključivo troši. Osim hladnog vremena situaciju dodatno otežava i obustava transporta ruskog plina u Europu preko Ukrajine, zbog čega je referentna cijena prirodnog plina na burzama porasla za više od četiri posto, na 51 euro po megavatsatu, a nedostatak ruskog plina izaziva zabrinutost zbog očekivanog bržeg trošenja plina pohranjenog u skladištima. Cijena plina za iduće ljeto već je porasla, pa analitičari zaključuju da će punjenje europskih skladišta biti skupo jer će EU iz zime izići s niskim razinama plina u skladištima koja će morati puniti po višim cijenama.

Iz Ministarstva gospodarstva uvjeravaju da opskrba plinom u Hrvatskoj ostaje "stabilna i bez poremećaja", i to zahvaljujući strateškoj ulozi LNG terminala na Krku, zbog čega Hrvatska nije ovisna o ruskom plinu. Osim toga podsjećaju da se Hrvatska opskrbljuje plinom iz LNG terminala, domaće proizvodnje i skladišta u Okolima, koje, unatoč ubrzanom pražnjenju ima dovoljno plina za hrvatske potrebe, pa čak i za zemlje u regiji.

Ukupna godišnja potrošnja plina u Hrvatskoj postupno se smanjivala posljednjih godina, pa je tako 2020. iznosila 3,040 milijardi kubičnih metara, 2021. godine 2,9 milijardi, 2022. godine 2,53 milijarde, a 2023. godine 2,59 milijardi kubičnih metara. Na raspolaganju je 2,9 milijardi kubičnih metara plina godišnje samo s LNG terminala, što premašuje ukupnu godišnju potrošnju svih kupaca u Hrvatskoj i dodatno jamči sigurnost opskrbe, poručuju iz Ministarstva gospodarstva.

Ako se nastavi obustava dobave ruskog plina i hladno vrijeme, može se očekivati da će cijene plina porasti, pa analitičari predviđaju da bi se dio potrošnje u EU-u mogao podmiriti iz zamjenskih energenata, poput loživog ulja. S druge strane, analitičari ipak očekuju da bi cijena plina mogla pasti zbog otkrića novih nalazišta i najava iz SAD-a o povećanju tamošnje proizvodnje LNG-a. Također, u slučaju zatopljenja automatski prestaje povlačenje plina iz skladišta jer se opskrba u tom slučaju namiruje iz domaće proizvodnje ili uvoza. Konačno, u Ministarstvu gospodarstva ističu da su "Hrvatska i EU pokazali iznimnu otpornost u osiguravanju stabilnosti opskrbe plinom unatoč prekidu tranzitnog pravca ruskog plina preko Ukrajine s prvim danom ove godine".