U novu godinu ušli smo s čitavim nizom poreznih izmjena uključujući i modificirani porez na kuće za odmor koji je postao porez na nekretnine. Vlada je na taj način nastavila sa svojom proklamiranom politikom poreznog rasterećenja rada na štetu imovine, ograničene su maksimalne stope poreza na dohodak, a porastao je i minimalac. No Ministarstvo financija na tome ne namjerava stati. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac u razgovoru za naš list najavljuje još neke novine koje su u pripremi - ukidanje pojedinih bankarskih naknada, strože reguliranje igara na sreću, novu fiskalizaciju, strateški okvir za razvoj tržišta kapitala i reformu upravljanja javnim poduzećima.

Građani su jako dobro reagirali na izdanja državnih vrijednosnica u koje je dosad plasirano više od šest milijardi eura štednje, no štednja u bankama nije se smanjila za taj iznos. Odakle dolazi taj novac?

- Vrlo smo zadovoljni zanimanjem i odazivom građana u provedenim plasmanima obveznica i trezorskih zapisa. Svakako ćemo nastaviti s pružanjem redovite mogućnosti ulaganja građana u državne vrijednosnice. U dosadašnjim izdanjima građani su sudjelovali s više od 210 tisuća ponuda u ukupnom iznosu većem od 6,1 milijardu eura. U međuvremenu, sukladno dospijeću glavnica predmetnih vrijednosnica, isplaćeno je više od 1,8 milijardi eura, pa građani trenutno raspolažu s oko 4,3 milijarde eura plasiranih u državne obveznice i trezorske zapise. Na ovaj smo način mobilizirali sredstva koja su građani držali pasivno na svojim računima. U proteklih godinu i pol dana usmjerili smo više od 230 milijuna eura kamata prema našim građanima, umjesto prema financijskim institucijama u inozemstvu. Treba istaknuti činjenicu da je ukupna financijska imovina sektora kućanstva u protekle dvije godine narasla za više od 15 milijardi eura. To je i razlog zašto se u promatranom razdoblju depoziti kućanstava u bankama nisu smanjili za iznos ulaganja u državne vrijednosnice, nego su zapravo i povećani. Tijekom 2024. godine uspostavili smo redovitost izdanja, olakšali sudjelovanje građana razvojem digitalne platforme E-RIZNICA te omogućili novu funkcionalnost uvođenjem mogućnosti "reinvestiranja", čime se ulagateljima pojednostavljuje obnova postojećih ulaganja po dospijeću, bez ponovnog zadavanja platnih naloga i povezanih troškova. Prvi put za državne vrijednosnice uspostavili smo i mehanizam održavatelja tržišta, čime smo povećali kvalitetu ovih instrumenata, potičući učinkovito i likvidno tržište te korištenje svih pozitivnih učinaka koje pružaju instrumenti tržišta kapitala. Održavatelj tržišta kontinuiranom spremnošću i istovremenim nalogom za kupnju i prodaju odabranih obveznica i trezorskih zapisa na Zagrebačkoj burzi uklanja rizik likvidnosti sekundarnog tržišta, naročito u odnosu prema takozvanim malim ("retail") ulagateljima. Vjerujemo da se time stvaraju preduvjeti za dodatnu dubinu tržišta kao i potencijalno širenje lepeze budućih izdanja državnih vrijednosnica. Nastavljamo raditi na razvoju informatičke podrške te ćemo u 2025. godini uspostaviti i aplikaciju M-RIZNICA kao dodatni digitalni kanal distribucije dužničkih instrumenata za građane. Pritom naše aktivnosti usmjerene prema diversifikaciji strukture ulagatelja počivaju na tržišnim principima i usklađene su s ciljevima upravljanja javnim dugom kojima dugoročno nastojimo osigurati financijska sredstva za državu uz prihvatljivu razinu rizika i minimalne troškove.

Interes za ulaganja

Za razliku od građana iz zapadnih europskih zemalja, koji ušteđevinu većinom ulažu u dionice i obveznice, Hrvati su skloniji nekretninama i štednji. Kako bi se trend promijenio, donosi se Strateški okvir razvoja tržišta kapitala. Na koji način mislite "natjerati" Hrvate da više ulažu u dionice?

- Hrvatski građani trenutno većinu svoje ušteđevine drže u depozitima (61 %), što je znatno iznad europskog prosjeka. Nužno je upoznati građane s mogućnostima ulaganja na tržištu kapitala kako bi svoja financijska sredstva aktivirali, odnosno "uposlili". Povjerenje građana u tržište kapitala polako se vraća, na što nas upozoravaju upravo vrlo dobro prihvaćana izdanja državnih obveznica i trezorskih zapisa. S obzirom na to da očito postoji znatan potencijal i zanimanje građana, radimo na mjerama koje će tržište kapitala učiniti privlačnijim i pristupačnijim. Trenutno je naše financijsko tržište općenito vrlo bankocentrično, s udjelom kreditnih institucija u ukupnoj imovini financijskih institucija od približno 70 posto. Svjesni smo da je tržište kapitala jedna od važnih odrednica gospodarskog rasta i razvoja svake države, pa je u svrhu daljnje podrške održivom gospodarskom rastu i jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva te smanjenja sistemskih rizika u financijskom sustavu potrebno povećati udio financiranja od strane nebankarskih financijskih institucija. U vrlo ambicioznom projektu, pokrenutom sredinom 2023. godine, identificirali smo postojeće izazove na našem tržištu, a strateški okvir razvoja tržišta kapitala bit će usmjeren na poboljšanje ponude i potražnje te na unaprjeđenje tržišne infrastrukture. U izradu Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala uključili smo i tržišne dionike te Europsku banku za obnovu i razvoj (EBRD), s kojom intenzivno surađujemo. Iako razvoj tržišta kapitala znači velik izazov, dobar kreditni rejting, snažna valuta nakon uvođenja eura i snažan gospodarski rast upozoravaju na ključni trenutak za daljnje iskorake. Uz unaprjeđenje zakonodavnog okvira nužno je digitalizirati tržište kapitala, ali i unaprijediti korporativno upravljanje te time dati dodatnu podršku razvoju tržišta. Uz ove strateške smjerove, tu su i dvije horizontalne inicijative usmjerene na smanjenje prekomjerne regulacije u hrvatskom zakonodavstvu, ali i na nužnost stvaranja kulture investiranja kako bi se razvila stabilna baza ulagatelja koja će privući nova izdanja. Povjerenje građana u državne obveznice i trezorske zapise, ali i CROBEX-ov rast od 28 posto u prošloj godini pokazuju da je interes za ulaganja prisutan. Naš je zadatak dodatno potaknuti građane na diverzifikaciju ulaganja, što je ključno za jačanje osobne financijske sigurnosti, ali i za razvoj tržišta te gospodarstva u cjelini.

Davor Kovačević

Izdanje obveznica i trezorskih zapisa namijenjenih građanima jedna je od novina aktualne vlade. Osim poreza na nekretnine i poreznih izmjena koje na snagu stupaju s novom godinom, za 2025. najavljujete još neke novine, prije svega uvođenje fiskalizacije 2.0. Što i koga bi ona trebala obuhvatiti?

- Naš porezni sustav temelji se na tzv. načelu samooporezivanja. To načelo podrazumijeva da porezni obveznici samostalno podnose porezne prijave i zadužuju se za porezne obveze ili izvještavaju o određenim transakcijama. Međutim, u današnje digitalno doba takav način izvještavanja koji se događa s vremenskim odmakom, u pravilu je neprimjeren. Na razini Europske unije dugo se raspravljalo upravo o činjenici kako je izvještajni sustav u području PDV-a zastario i kao takav je podložan prijevarnim radnjama. U konačnici, usvojena je Direktiva koja propisuje obvezu izdavanja eRačuna uz istovremenu obvezu izvještavanja Porezne uprave o podacima iz računa, odnosno uz obvezu fiskalizacije podataka za sve račune koji se izdaju za transakcije poduzetnika između država članica. Prepoznajući veličinu promjene koja nas očekuje, u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti zatražili smo financijska sredstva s pomoću kojih razvijamo podlogu za novi izvještajni sustav u području PDV-a utemeljen na fiskalizaciji podataka iz razmijenjenih eRačuna. Kroz ovaj iskorak, koji ćemo uskoro i javno predstaviti, cilj nam je izvještajni sustav uklopiti u postojeće poslovne procese poduzetnika te smanjiti broj zasebnih prijava koje se moraju podnositi Poreznoj upravi. Procjenjujemo kako će se uvođenjem novog sustava fiskalizacije stvoriti preduvjeti za ukidanje šest obrazaca, a stupanjem na snagu već spomenute direktive još dva obrasca. Međutim, za naše poduzetnike najvažnije je da se prelaskom na ovakav sustav izvještavanja mogu znatno unaprijediti poslovni procesi, što dovodi do velikih ušteda u poslovanju.

Još ljetos najavili ste snižavanje, pa čak i ukidanje nekih bankarskih naknada poput otvaranja i zatvaranja računa te podizanje gotovine. U međuvremenu je i HNB bankama uputio okružnicu da se očituju o visinama svojih naknada i na tome se stalo. Možemo li u ovoj godini očekivati bar snižavanje naknada, ako ne i ukidanje pojedinih?

- Ministarstvo financija kontinuirano ističe potrebu poduzimanja aktivnosti kako bi se postigla veća transparentnost i pravednost u ovom području. Kako ste i naveli, Hrvatska narodna banka od banaka je zatražila izradu internih metodologija za utvrđivanje strukture naknada i njihovu reviziju, s ciljem bolje regulacije i sustavnog praćenja. Banke su interne metodologije trebale izraditi i dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci do kraja 2024. godine. S obzirom na to da su pojedine banke slijedom izrade traženih internih metodologija najavile kako će biti potrebno dodatno povećati naknade, Ministarstvo financija odlučilo je nakratko zastati s implementacijom mjera iz svoje nadležnosti dok se jasno ne utvrdi na koji način i u kojoj mjeri će aktivnosti Hrvatske narodne banke utjecati na visinu naknada, nakon čega će zauzeti stav u smislu opsega potrebne intervencije u postojeći zakonodavni okvir koji regulira poslovanje banaka u odnosu prema naknadama. Neovisno o tome, ističemo kako će koncept izmjena Zakona o usporedivosti naknada, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu osnovnom računu, kojim ćemo predložiti korištenje znatnog dijela financijskih usluga povezanih s osnovnim računom bez plaćanja naknade, kao i prateći propisi, biti finalizirani u najkraćem mogućem roku te će biti pokrenut predviđeni postupak, od javnog savjetovanja do konačnog usvajanja u Hrvatskom saboru. Uz to intenzivno radimo na jačanju financijske pismenosti građana, a posljednjim izmjenama Zakona o kreditnim institucijama obvezali smo i banke da dio prihoda ulažu u financijsko opismenjavanje, tj. u edukaciju potrošača o ključnim financijskim temama, uključujući bankarske naknade.

Transparentnost poslovanja

Malo su "ispod radara" prošle izmjene Zakona o igrama na sreću. Neće više biti oglašavanja kladionica i kockarnica u medijima, zabranjuje se kockanje maloljetnicima, no predviđa se i potpuno izbacivanje kladomata iz ugostiteljskih objekata…

- Nakon što je završena analiza tržišta igara na sreću, predložili smo izmjene propisa koji uređuje ovo područje s ciljem smanjenja dostupnosti i vidljivosti igara na sreću, smanjenja poticanja igrača na sudjelovanje u tim igrama te posljedično smanjenja incidencije ovisnosti, a sve s ciljem stvaranja preduvjeta za društveno odgovornog priređivanja igara na sreću. Mjere koje smo predložili u bitnom obuhvaćaju obveznu identifikaciju svih igrača u zemaljskim poslovnicama, što će dodatno onemogućiti dostupnost igara na sreću maloljetnicima, uspostavu registra isključenih igrača radi provedbe isključenja igrača kod svih priređivača te uvođenje mogućnosti oduzimanja prava priređivanja u slučaju neprovođenja mjera odgovornog priređivanja. Predložili smo i zabranu oglašavanja igara na sreću na televiziji, u radijskim programima i preko interneta u razdoblju od 6 do 23 sata, kao i u tiskanim medijima i na svim javno vidljivim površinama. Namjera nam je i provedbenim propisima regulirati vanjsko uređenje prostora u kojima se priređuju igre na sreću u smjeru smanjenja njihove vidljivosti. Nakon prvog čitanja u Hrvatskom saboru, predlažemo i zabranu postavljanja samoposlužnih terminala za klađenje u ugostiteljske objekte, uz prijelazno razdoblje do 1. siječnja 2026. Svakako je cilj predloženih promjena uspostava zakonodavnog okvira priređivanja igara na sreću koji prati tehnološki napredak, ali istovremeno štiti interese društva i osigurava zaštitu potrošača.

U saborsku proceduru uskoro ide i zakon o državnim poduzećima, cilj je veća profesionalizacija uprava i nadzornih odbora. Unatoč zakonu stranačka iskaznica neće biti prepreka članstvu u upravnim nadzornim tijelima?

- Ministarstvo financija izradilo je novi nacrt Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske koji je sredinom prosinca 2024. godine javno prezentiran i upućen na javno savjetovanje. Prije svega ukratko bih naglasio kako će novi regulatorni okvir omogućiti da država postupa kao odgovoran i aktivan vlasnik, osiguravajući visoki stupanj transparentnosti poslovanja državnih tvrtki te usmjerenost na ostvarivanje kako javnih, tako i komercijalnih ciljeva. Kao novost, izdvojio bih utvrđivanje financijskih i nefinancijskih ciljeva te ciljeva održivosti, koji moraju biti relevantni, jasni, precizni, mjerljivi i vremenski određeni, a postavljat će se kroz ključne pokazatelje uspješnosti, pri čemu će naglasak biti i na praćenju njihova izvršenja. Također, s obzirom na decentralizirane vlasničke ovlasti u okviru nadležnih ministarstava, novi regulatorni okvir osigurat će snažnu koordinaciju u okviru Ministarstva financija s ciljem usklađenog izvršavanja vlasničkih ovlasti, što će također biti važan korak prema postizanju zadanih ciljeva. U novom zakonskom prijedlogu jasno je naznačeno da će se članovi nadzornih odbora i uprava birati preko javnog natječaja, uz strogo definirane uvjete i postupke, što će pridonijeti profesionalizaciji i transparentnosti izbora pri izboru uprava i nadzornih odbora. Uvažavajući dobru praksu korporativnog upravljanja, uvodimo i obvezu određenog broja neovisnih članova nadzornih odbora, ali i raznolikost u sastavu, osobito prema spolu, dobi, obrazovanju i profesionalnom iskustvu. Tako strukturirani nadzorni odbori imat će autonomiju u postupku izbora i imenovanja uprave uz suglasnost Vlade. Konačan je cilj jačanje uloge i odgovornosti članova nadzornih odbora. Utvrđivat će se jesu li kandidati neovisni u donosu prema vlasniku te u odnosu prema društvu, a uredbom Vlade detaljno će se propisati kriteriji neovisnosti. Stranačka pripadnost ne bi trebala biti automatska diskvalifikacija da se nekoga imenuje u nadzorni odbor, naravno, pod uvjetom da ne ugrožava neovisnost i da ne stvara sukob interesa.

Inflacija je obilježila cijelu prošlu godinu, ako ne i cijeli prošli mandat Vlade. U projekcijama za 2025. očekujete inflaciju od 2,7 posto. Znači li to da ste odustali od ciljane stope inflacije od 2 posto?

- Inflacija u Hrvatskoj, kao i u većini drugih država, početkom 2022. godine počela je znatnije rasti, ponajprije zbog globalnih ekonomskih čimbenika i poremećaja u lancima opskrbe, a rat u Ukrajini izazvao je skok cijena energenata, hrane i drugih sirovina. Tijekom 2024. godine inflacija u Hrvatskoj počela se približavati ciljanoj vrijednosti od oko 2 posto, ali na razini godine očekujemo i dalje blago povišenu stopu inflacije od 2,9 posto. Podsjetit ću da je u protekle tri godine, u kontekstu energetske krize i inflatornih pritisaka, kroz sedam paketa mjera Vlada uspjela zadržati nisku cijenu energije za sva hrvatska kućanstava. Pomoć se odnosila i na mikro, male i srednje poduzetnike, pa i na velike gospodarstvenike, na početku krize kad su cijene energenata bile izrazito visoke, a naročito je bila vidljiva u institucijama javnoga i nevladinoga sektora te je omogućila da društvo i gospodarstvo prođu kroz krizu sa što manje poteškoća. Ključni prioritet Vlade bio je i ostat će zaštita najranjivijih građana s najnižim primanjima, kojima svako poskupljenje cijena i kontekst višestrukih kriza otežava ekonomski i socijalni položaj. Iako bismo voljeli da stopa inflacije što prije dođe na ciljanu razinu, Vlada, nažalost, ima prilično ograničene mogućnosti utjecaja na inflaciju. Naše trenutne projekcije pokazuju kako bi ona u ovoj godini trebala dodatno blago usporiti na 2,7 posto, a u godinama koje slijede spustiti se upravo prema razinama od dva posto.

Najteža reforma

Kod inflacije je uočljiv stalan, iako usporen, rast cijena hrane i u Vladi ste priznali da vas to zabrinjava. Instrumenti za borbu protiv inflacije su u rukama središnje banke, no može li Vlada, osim ograničavanja rasta cijena pojedinih proizvoda, doskočiti trgovcima i njihovu stalnom dizanju cijena u maloprodaji?

- Promatramo li kumulativno, u prvih jedanaest mjeseci 2024. zabilježena je prosječna inflacija potrošačkih cijena od 2,9 posto, što je ponajprije posljedica i dalje snažnog rasta cijena usluga (+5,9 %), te tek u nešto manjoj cijena hrane, pića i duhana (+3,8 %), dok je doprinos preostalih komponenata ukupnoj inflaciji neznatan. U pravu ste, instrumenti za borbu protiv inflacije u rukama su središnje banke, kojoj je jedna od osnovnih zadaća osiguranje stabilnosti cijena, no Vlada je u okviru sedam paketa mjera nastojala osigurati stabilne cijene osnovnih proizvoda koje koriste svi naši građani. Podsjetit ću da smo snizili i stope PDV-a na pet posto na svježe meso, ribu, voće, povrće, ulja, masti, margarin, dječju hranu itd., međutim takvo sniženje PDV-a nije se prenijelo na snižavanje cijena navedenih proizvoda, što je i pokazala analiza naše Porezne uprave. Sigurno da me i dalje zabrinjava rast cijena prehrambenih proizvoda u trgovačkim lancima. I ovom ću prilikom apelirati na sve dionike na tržištu, od proizvođača do distributera i trgovaca, da se ponašaju odgovorno s ciljem stabilizacije cijena u sljedećem razdoblju.

Prošlu je godinu svakako obilježilo i povijesno podizanje plaća zaposlenima u javnom sektoru, u prosjeku 32 posto. No Hrvatska udruga poslodavaca upozorava da taj rast plaća nije rezultat postignutih ciljeva i dobrih poslovnih rezultata, nego političkog dekreta. Što biste im odgovorili?

- Reforma sustava plaća u javnom sektoru zasigurno je jedna od najvažnijih, ali i najtežih reformi sadržanih u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti. Reforma na koju se čekalo desetljećima, programirana je, planirana i ispunjena u manje od tri godine. Prije uvođenja novog sustava plaća Vlada je bila suočena s izazovima u sustavu plaća koji je bio na snazi gotovo tri desetljeća. Do donošenja jedinstvenog zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, pravo na plaću bilo je regulirano u više od 300 različitih propisa. Stoga je primarni cilj reforme sustava plaća bio optimizirati i unaprijediti sustav kako bi se povećala učinkovitost, uravnotežio sustav plaća prema modelu “jednaka plaća za jednak rad” te kako bi se uvelo objektivnije vrednovanje radnih mjesta ukidanjem više od 560 dodataka na plaću i uvođenjem novog sustava koeficijenata. Upravo su dobri ekonomski pokazatelji koje bilježimo već duže vrijeme, zajedno s provedbom odgovorne fiskalne politike, stvorili proračunski prostor za reformu sustava plaća. Naravno da, kao posljedicu ove reforme, očekujemo daljnji rast učinkovitosti u javnom sektoru, od čega će koristi imati svi naši građani i poduzetnici.