Dvotrećinska suglasnost suvlasnika zgrade za stanove koji su u kratkoročnom najmu, dakle, za one koji se iznajmljuju turistima, jedna je od najvećih novosti zakona koji je s prvim danom ove godine stupio na snagu.

U konačnici je usvojen nešto izmijenjen nacrt zakona, s obzirom na to da je najprije u javnu raspravu išao prijedlog prema kojem iznajmljivači koji turistima rentaju stanove/apartmane u stambenim zgradama moraju prikupiti suglasnost 80 posto suvlasnika zgrade, s time da suglasnost moraju dati i neposredni susjedi.

Kvaliteta stanovanja

Dakle, i vlasnici stanova čiji zidovi, podovi ili stropovi graniče sa stanom iznajmljivača. Također, u prvoj verziji bilo je ograničeno iznajmljivanje stana za više od četiri radnika.

U konačnici je izglasan zakon prema kojem je pri najmu apartmana turistima potrebno skupiti dvije trećine, dakle, 66 posto suglasnosti, no potreba za prikupljanje suglasnosti je proširena. Naime, udruge iznajmljivača već su kod prvog nacrta upozoravale kako je izdvajanje samo jedne djelatnosti kao problematične i nametanje skupljanja suglasnosti samo iznajmljivačima ustavno jako upitno. Pa je tako u konačnici u Hrvatskom saboru izglasano da će ubuduće biti potrebno prikupiti suglasnost dvije trećine suvlasnika, uključujući suglasnost neposrednih susjeda i za stanove u kojima se namjerava obavljati djelatnost koja prouzročuje buku ili vibracije u zgradi, kratkoročni najam u stambenim zgradama i najam za više osoba.

U obrazloženju Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI) ponovno se objašnjava kako će u tim slučajevima suglasnost dvije trećina suvlasnika, uključujući suglasnost neposrednih susjeda, trebati prikupiti s obzirom na to da takav oblik najma utječe na kvalitetu stanovanja svih suvlasnika u zgradi, ali i smanjuje stambeni fond za dugoročno rješavanje stambenog pitanja kao jedne od temeljnih ljudskih potreba. Zakonom je propisano da se najmom za više osoba smatra najam najmanje pet ili više punoljetnih, a rodbinski nepovezanih osoba. Rok za prikupljanje suglasnosti je pet godina od stupanja zakona na snagu, dakle, do kraja 2029.

Kako se puno bure diglo oko toga da samo iznajmljivači u stambenim zgradama moraju skupljati suglasnosti po zgradi, a u tim su istim zgradama nerijetko i javnobilježnički i odvjetnički uredi, liječničke i zubarske ordinacije i drugo, uputili smo resornom ministarstvu upit o tome tko konkretno mora, osim iznajmljivača, prikupljati suglasnosti, kao i što su tihe djelatnosti, a što one koje, kako su naveli, proizvode buku i vibracije u zgradi.

Tihe djelatnosti

U MPGI-ju su tako odgovorili da se pod tihim i mirnim djelatnostima koje se mogu obavljati u višestambenim i stambeno-poslovnim zgradama podrazumijevaju one poslovne djelatnosti koje ne proizvode buku i vibracije, primjerice javni bilježnici, knjigovodstveni servisi i slično. "Za stanove u kojima se obavlja djelatnost koja proizvodi buku ili vibracije u skladu s novim zakonskim rješenjem bit će potrebno prikupiti dvotrećinsku većinu suvlasnika. Tu pojašnjavamo kako u normalnim okolnostima liječnička i dentalna ordinacija ne proizvode toliku budu da se ne bi mogle smatrati tihim i mirnim djelatnostima. Ujedno pojašnjavamo kako poslovnim prostorima ne treba suglasnost susjeda za obavljanje djelatnosti. Suglasnost je potrebna ukoliko se radi o stambenom prostoru", kazali su u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Ako su već javnobilježnički uredi i ordinacije svojevrsne tihe djelatnosti, provjerili smo i što je s hostelima u stambenim zgradama. Naime, u vrijeme booma otvaranja hostela, takav tip smještaja mahom je otvaran u preuređenim stanovima u zgradama u središtima gradova. Tom masovnom otvaranju hostela tada se stalo na kraj tako što je u zakon uvedena odredba prema kojoj hosteli ne mogu imati zajednički ulaz s ostalim stanovima. No oni koji su ih otvorili prije te zabrane, rade mahom i danas. Vezano uz hostele u MPGI-ju su, naime, kazali kako je hostel gospodarska djelatnost, te ona spada pod propise o djelatnostima za koje ne treba suglasnost, pod uvjetom da se obavlja u poslovnom prostoru. "Suglasnost će trebati, primjerice, za objekte koji se reklamiraju kao hosteli, a zapravo su registrirani kao smještaj u domaćinstvu i usluga se pruža u stanovima", kažu u Ministarstvu graditeljstva.