Cijena zlata izražena u eurima u prošloj je godini porasla za gotovo 35 posto, a godinu je završila s oko 2500 eura po unci, što je ulagačima u zlatne poluge i zlatnike donijelo pozamašnu zaradu te sačuvalo vrijednost novca od učinka inflacije, jer je rast cijene zlata bio deset puta veći od prosječne stope inflacije u Hrvatskoj.

Iako je još rano za službene podatke, interne procjene Centra Zlata pokazuju da je u Hrvatskoj u 2024. kupljeno zlata za investiciju u vrijednosti većoj od 350 milijuna eura. Stručnjak za plemenite metale te vlasnik i direktor Centra Zlata Saša Ivanović pritom ističe kako "treba uzeti u obzir da se i dalje radi o nemjerljivo manjem iznosu od onog koji građani još uvijek drže na neisplativim bankovnim štednjama, čiju vrijednost izjeda inflacija".

Prošla je godina bila sedma u kojoj se bilježio burzovni rast cijene zlata, što je dio trenda koji uz povremene kraće prekide traje već dva desetljeća. Naime, cijena zlata je u dvadeset godina porasla za više od 650 posto, a prosječni godišnji rast u tom je razdoblju bio veći od devet posto, što je prinos kojim ulagači itekako mogu biti zadovoljni jer je, primjerice, tri puta veći od prinosa na državne vrijednosne papire namijenjene građanima.

Više je razloga zbog kojih smo svjedočili velikom porastu cijene zlata, a među njima se izdvajaju geopolitičke nestabilnosti. Ivanović pojašnjava da se fizičko zlato smatra sigurnim utočištem za kapital u nesigurnim vremenima i zbog toga potražnja za njim uvijek raste kada u svijetu raste razina neizvjesnosti. "U posljednjih nekoliko godina otvoreni sukobi u Ukrajini i Izraelu te rastuće tenzije između SAD-a i istočnih zemalja stvorili su određenu razinu straha na tržištu, koji je podjednako i velike institucionalne investitore i one male individualne usmjerio prema zlatu kao sredstvu očuvanja vrijednosti", navodi Ivanović.

Osim geopolitičkih faktora na rast cijene zlata utječe i snižavanje kamatnih stopa u SAD-u, koje je u povijesti uvijek koreliralo s rastom cijene zlata, a sveprisutna inflacija, koja izjeda kupovnu moć novca, čini bankovnu štednju neisplativom, zbog čega se sve više građana okreće alternativnim oblicima štednje. Usto, slušamo o usporavanju gospodarstva i potencijalnoj recesiji u Njemačkoj, što je također signal investitorima i štedišama da počnu razmišljati o ulaganju u zlatne poluge i zlatnike, tvrdi Ivanović. "Ako pogledamo povijest, cijena zlata najviše je rasla u periodima velikih ekonomskih kriza i recesija, kada drugi oblici ulaganja postaju neisplativi ili rizični. Kada to spojimo s već spomenutim geopolitičkim napetostima, inflacijom, snižavanjem kamatnih stopa i slabljenjem dolara, jasno je da imamo svojevrsnu savršenu oluju, koja ulaganje u zlato čini isplativijim nego inače", pojašnjava Ivanović.