Zagreb, 29.12.2024 - Doček rezultata predsjedničkih izbora u stožeru Zorana Milanovića u Tvornici. Foto Hina/Dario GRZELJ/ dag
Hina/Dario GRZELJ
30.12.2024., 20:26
PREDSJEDNIČKI IZBORI: ANALIZA REZULTATA

Otkrivamo: Kojih je 13 slavonskih općina podržalo Primorca

Najuvjerljivije je od središta županija predsjednički kandidat SDP-a pobijedio u Puli i Varaždinu

Iako su sve predizborne ankete upućivale na to da će kandidat SDP-a i partnera Zoran Milanović dobiti najviše glasova u prvom krugu predsjedničkih izbora, razlika s kojom je to ostvario iznenadila je vjerojatno i stranke lijevog centra, čiji je kandidat bio. Do trijumfa već u prvom krugu nedostajalo mu je tek nešto manje od jedan posto glasova, no čini se gotovo nemogućim da mu konačna pobjeda u drugom krugu izmakne i da si ne priskrbi drugi mandat na mjestu predsjednika Republike.

Iako analitičari i njegovi politički oponenti, a ponajviše vrh HDZ-a kritiziraju kako se Milanović u još uvijek aktualnom mandatu nije stalno ponašao predsjednički, posljednjih pet godina posvetio je isključivo napadima na HDZ, Vladu i premijera, velik mu je broj birača to očito oprostio.

Rušenje "utvrda"

Izlaznost birača na izbore je s 46,03 posto ove nedjelje bila nešto slabija nego u prvim krugovima predsjedničkih izbora 2019. (51,18 %) i 2014. godine (47,10 %), ali veća nego 2009. (43,96 %). Milanović je dobio ukupno 797.938 glasova, daleko više nego prije pet godina u prvom krugu - 562.783, ili 49,09 posto, što je najbolji rezultat još od vremena kada je predsjednik bio Franjo Tuđman. Nasuprot njemu, rezultat Dragana Primorca, kandidata HDZ-a i partnera, iako su i ankete predviđale kako će biti drugi, ostao je ispod očekivanja. Primorčevih 19,35 posto (314.663 glasa) nikako nije uspijevalo podići raspoloženje u HDZ-ovu stožeru tijekom izborne noći, te rezultat pokazuje da izbor stranačkog predsjedničkog kandidata očito nije bio po volji biračkom tijelu. Treća je završila nezavisna Marija Selak Raspudić sa solidnih 9,25 posto glasova (150.435), a društvo joj pravi četvrta Ivana Kekin, kandidatkinja stranke Možemo, s 8,89 posto (144.533), unatoč problemima s kojima je u kampanji bila suočena, ili upravo zbog tih problema i skandala. Peti je Tomislav Jonjić s 5,09 posto (82.787), očito odnijevši solidnu "krišku" priželjkivane "tortice" HDZ-a. Mostov kandidat Miro Bulj je šesti s 3,82 posto (62.127), Branka Lozo, kandidatkinja stranke DOMiNO sedma s 2,41 posto (39.321), a posljednji je, osmi, Niko Tokić Kartelo s 0,88 posto, ili 14.409 glasova.

Milanović je pobijedio u svim središtima županija, Primorac ni u jednom, čak ni u HDZ-ovoj utvrdi Gospiću, gdje je Milanoviću pripalo 37,46 posto glasova, a Primorcu 34,03 posto. Milanović je najuvjerljiviju pobjedu ostvario u Puli, s 66,63 posto, u Varaždinu je dobio 62,05, u Krapini 57,30, Koprivnici 56,51, Rijeci 55,2, a u Bjelovaru 54,26 posto glasova, a ostali su rezultati ispod 50 posto. U svim dalmatinskim županijskim središtima prikupio je više od 45 posto glasova. U Slavonskom Brodu je za njega glasalo 47,01 posto birača koji su izišli na izbore, u Požegi 47,01 posto te u Vukovaru 40,48 posto. Primorac je, uz Gospić, najviše glasova dobio u Vukovaru (28,20 posto), Slavonskom Brodu (24,20), Virovitici (24,50) i Osijeku (20,84). Jedina utjeha HDZ-ovu kandidatu ostaje dijaspora, gdje je pobijedio s 48,16 posto glasova naspram Milanovićevih 17,05 posto.

GOTOVO CIJELA SLAVONIJA ZA MILANOVIĆA

Prema rezultatima izbora, i birači u Slavoniji i Baranji bili su vrlo određeni u podršci Milanoviću - iako je na nekoliko posljednjih izbora upravo u tim županijama HDZ mogao računati na ukupno daleko najveću podršku. Primorac je pobijedio u samo 13 općina u Slavoniji i Baranji te ni u jednom gradu. Milanović je u nekima općinama i gradovima u istočnoj Hrvatskoj pobijedio vrlo premoćno, posebice u onima s većinskim srpskim stanovništvom. Od gradova koji nisu središte županija Milanović je s više od 50 posto glasova pobijedio u Orahovici (54,94 posto). Belom Manastiru (52,79) i Belišću (51,41). U Osječko-baranjskoj županiji Primorac je dobio više glasova samo u općinama Podravska Moslavina, Levanjska Varoš i Antunovac - gdje je utjecaj sadašnjeg ministra obrane i bivšeg osječko-baranjskog župana još uvijek jači od trenda koji je prevladao među biračima na ovim izborima. U Vukovarsko-srijemskoj županiji bile su četiri takve općine - Bogdanovci, Lovas, Tompojevci i Tovarnik, u Virovitičko-podravskoj županiji samo jedna - Voćin, a u Brodsko-posavskoj županiji Primorac je pobijedio u najviše slavonskih, bilo ih je pet - Davor, Okučani, Sikirevci, Vrbje i Vrpolje. Najbolji rezultat u Slavoniji i Baranji Primorac je ostvario u općini Voćin, gdje je dobio 48,84 posto glasova, a Milanović 36,04 posto. Nitko od preostalih šest predsjedničkih kandidata ni u jednom slavonskom gradu ili općini nije uspio dobiti više glasova od njih dvojice.

Problem za Plenkovića

Kako nam je rekao komunikacijski stručnjak Krešimir Macan, i predizborne ankete su pokazivale trend prema kojem je Milanović bio na vrhu, a kada bi se iz njih "maknuli" neodlučni, i u njima je bio negdje na između 42 i 45 posto glasova. Tako da je, kaže Macan, ovakav rezultat bio očekivan, s obzirom i na malu izlaznost. "Govorili smo da se, ako izlaznost bude mala, rezultat može neočekivano okrenuti na jednu ili drugu stranu, što se i dogodilo", dodaje. Kaže da je ta mala izlaznost bila "poguranac" Milanoviću, jer HDZ nije uključio "svoje strojeve", nego je u neku ruku bojkotirao Primorca, a Domovinski pokret nije prihvatio Primorca kao svog kandidata. "To što nisu dobili ni jednu županiju velik je problem za Plenkovića, no i da su uključili 'sve strojeve', opet je problem što birači nisu Primorca shvaćali ozbiljno kao HDZ-ova kandidata. Tu je stranka očito 'prekrižila' ruke, plus što je Primorac tretiran kao netko tko im je bio 'zabio nož u leđa' - znači bio je nelojalan HDZ-u, a ta lojalnost je njima bitna. Primorac je uspješan, ali ne ovisi o njima, pa im to onda baš nije pravo", kaže Macan. Smatra da je ishod drugog kruga jasan. Objektivno, Milanović, kaže, ima puno veću karizmu i iskustvo od Primorca i ako dođe do sučeljavanja, a trebalo bi - poznavajući Milanovića, to bi moglo biti dosta neugodno za Primorca, "jer se nije dosad pripremio na to, on nije u toj energiji".

Na upit može li se to i koliko odraziti i na predstojeće lokalne izbore, kaže "o tom - potom", jer na lokalne izbore zna biti vrlo mala izlaznost, a još manja ako su ljudi zadovoljni vlastima u svojoj sredini. Tu će HDZ možda imati nekih izazova, no to je posve druga priča. "Nemojmo zaboraviti da je HDZ pomeo sve prije pola godine na parlamentarnim izborima. Svaki izbori su priča za sebe, lokalni osobito", ističe Macan. 

MILANOVIĆU U OSIJEKU 47,04 POSTO

Milanović je osvojio najviše glasova u svim županijama, kao i u četiri najveća grada - Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, i to iako je na istoku Hrvatske na vlasti, i u Osijeku i Osječko-baranjskoj županiji, HDZ. U Zagrebu je za aktualnog stanovnika Pantovčaka glasalo 48,05 posto birača, a za Primorca 13,21 posto. Treća je u glavnom gradu Kekin s 13,02 posto. U Splitu je Milanović dobio 45,17 posto glasova, a Primorac 14,98 posto, a slijedi ih Marija Selak Raspudić s 10,61 posto. U Rijeci je Milanović osvojio 55,2 posto glasova, druga je Kekin s 13,96, a treći Primorac s 12,49 posto. Milanović je u Osijeku dobio 47,04 posto glasova, a Primorac 20,84 posto, Marija Selak Raspudić 10,06, a Ivana Kekin 9,4 posto. Jonjić je u najvećem slavonskom gradu osvojio 4,44, Lozo 3,22, Bulj 2,77, a Tokić Kartelo 0,83 posto glasova. U Osječko-baranjskoj županiji ukupno je Milanović dobio 46,88 posto glasova, a Primorac 23,88. Treća je Selak Raspudić s 9,27 posto. U Vukovarsko-srijemskoj županiji Milanović je odnio 42,78 posto glasova, a Primorac 26,81 posto.

NEZADOVOLJSTVO SMJEROM VLADAJUĆIH

“Kada pogledamo rezultate, primjerice u Slavoniji, gdje HDZ nikad ne podbaci, možemo zaključiti da je Slavonija imala nalog da ne makne prstom, jer je očito to bila svojevrsna poruka premijeru Plenkoviću ili kome već”, smatra Krešimir Macan. Na upit čija bi to bila poruka, on kaže “očito cijele strukture koja smatra da HDZ treba ići desnije i nije zadovoljna smjerom kojim ih Plenković vodi”. “Zna se tko upravlja Slavonijom”, dodaje. Kada je riječ o odnosu birača prema vladajućima, Macan smatra da su utjecaja imali i neki nepopularni potezi, poput poreza na nekretnine, bila je afera s Berošem, pa potom i ubojstvo u Prečkom. I kad se pogleda izlaznost, vidimo da je na izbore izišla prije svega “lijeva Hrvatska”. Milanović je realno šef opozicije i predstavio je to kao “birate mene ili Plenkovića”. Hoće li on napadati HDZ - hoće, i to je nekim biračima dovoljno, rekao nam je Macan.