Izbori za predsjednika Hrvatske, osmi od stjecanja neovisnosti, počeli su, prema hrvatskom vremenu, u subotu navečer u Australiji otvaranjem tri od ukupno četiri biračka mjesta.  

U 21 sat po hrvatskom vremenu otvorena su biračka mjesta u Canberri, Sydneyu i Melbourneu, ono u Perthu otvara se u ponoć, potvrdio je potpredsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Damir Kontrec.

Na ta četiri mjesta aktivno registriranih je 1. 074 birača, od kojih oko polovice (501) u Sydneyu.

U inozemstvu se posljednja otvaraju i zatvaraju biračka mjesta u Chicagu i Los Angelesu, u ponedjeljak u 2, odnosno 4 sata po našem vremenu.

U 38 država, u kojima će se u nedjelju održati izbori za predsjednika Hrvatske, aktivno se, po službenoj dužnosti ili na osobni zahtjev, registriralo 250 000 birača, najviše u Bosni i Hercegovini (110.332), Njemačkoj (58. 373), Srbiji (41. 971) te Austriji (10. 966 birača).

U inozemstvu će za izbore biti otvoreno ukupno 105 biračkih mjesta, 19 manje nego prije pet godina. Najviše ih je u Bosni i Hercegovini (42) i Njemačkoj (17), pa u Australiji i Sjedinjenim Državama (po četiri), Srbiji, Italiji (po tri), Austriji, Crnoj Gori, Kanadi, Švicarskoj i Mađarskoj (po dva).

Po jedno će biračko mjesto biti, primjerice, otvoreno u Sloveniji, Irskoj, Velikoj Britaniji, Rusiji, Kini, Kosovu, Turskoj itd.

U inozemstvu mogu glasovati hrvatski državljani koji ondje imaju prebivalište i aktivno su se registrirali ili pak imaju hrvatske osobne iskaznice s upisanim prebivalištem u inozemstvu na temelju kojih su automatski registrirani za glasovanje. Glasovati mogu i hrvatski državljani s prebivalištem u Hrvatskoj ako su dobili potvrdu za glasovanje izvan mjesta prebivališta.

Osam je kandidata za predsjednika Hrvatske: Mostov Miro Bulj, nezavisni Tomislav Jonjić, Ivana Kekin (Možemo), Branka Lozo (DOMiNO), aktualni predsjednik Zoran Milanović (SDP i partneri), Dragan Primorac (HDZ i partneri), te nezavisni kandidati Marija Selak Raspudić i Niko Tokić Kartelo.

Pravo birati predsjednika ima ukupno 3.762.224 birača u Hrvatskoj i inozemstvu.

Biračima će na raspolaganju biti ukupno 6 755 biračkih mjesta, od čega u inozemstvu 105, redovnih u Hrvatskoj 6 527, a posebnih, onih na kojima glasuju pomorci, zatvorenici i birači u ustanovama socijalne skrbi, 123.

Biračka mjesta otvaraju se u nedjelju u 7 sati, zatvaraju u 19 sati, do tada traje i dvodnevna izborna šutnja za koje je zabranjena svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena rezultata, kao i prethodnih, neslužbenih rezultata izbora.

Svaki birač na biračkom će mjestu dobiti jedan glasački listić na kojemu su abecednim redom navedena imena osmero kandidata.

Glasuje tako da zaokruži redni broj ispred imena jednog kandidata kojeg vidi kao budućeg hrvatskog predsjednika.

DIP poziva birače da izađu na izbore i iskoriste svoje pravo

Državno izborno povjerenstvo (DIP) poziva birače da izađu na izbore i iskoriste svoje pravo.

„Pozivamo i da sve protekne u miru, u demokratskom ozračju i da birači iskoriste svoje ustavno pravo“, ističe Fabijančić Križanić.

Kako su birači odlučili te je li odluka donijeta već u nedjelju ili će se ići u drugi krug za dva tjedna, znat će se u nedjelju navečer.

„Vjerujem da će se iza 22 sata s izvjesnošću znati hoće li biti drugog kruga ili ne“, kaže potpredsjednica DIP-a.

DIP će, navodi, prve privremene izborne rezultate objaviti u nedjelju u 20 sati, a onda ažurirati svakih deset minuta.

Podatke o odazivu objavit će u nedjelju u podne i u 17 sati.

Rad izbornih tijela u Hrvatskoj i inozemstvu pratiti će oko 13 400 promatrača, glavnina će ih svoj posao odrađivati u Hrvatskoj, u inozemstvu samo njih 25, u sedam od 38 država u kojima će se održati izbori za hrvatskog predsjednika.

 U provedbi izbora, u izbornim tijelima, bit će angažirano oko 44 000 građana.

Predsjednički izbori treći su ove godine u Hrvatskoj - u travnju su održani izbori za Hrvatski sabor, a u lipnju za Europski parlament.

Tuđman pobjeđivao u prvom krugu

Od 1992. godine, kada su održani prvi neposredni predsjednički izbori, za predsjednika Hrvatske bili su birani Franjo Tuđman (1992. i 1997. godine), Stipe Mesić (2000. i 2005.), Ivo Josipović (2009.), Kolinda Grabar Kitarović (2014.) i Zoran Milanović (2019.)

Tuđman je zapravo tri puta biran za predsjednika: prvi put za predsjednika Predsjedništva tadašnje SR Hrvatske u Saboru nakon pobjede HDZ-a na prvim višestranačkim izborima 1990., a onda još dvaput na neposrednim izborima, 1992. i 1997. Oba puta pobijedio je u prvom krugu.

Hrvatski predsjednik bira se većinskim izbornim sustavom, treba dobiti većinu glasova svih birača koji su glasali. Ako se to ne dogodi, dvoje kandidata s najvećim brojem glasova ide u drugi krug koji se održava za 14 dana, u ovom slučaju 12. siječnja 2025.