Novi krug porezne reforme, koja na snagu stupa 1. siječnja iduće godine, između ostalog uključuje veće oporezivanje nekretnina koje ne služe za stalno stanovanje ili dugotrajan najam, nastavak poreznog rasterećenja dohodaka, povećanje osobnog odbitka kao i porezne stimulanse za povratak iseljenika.

Otpremnine i stipendije

S novim poreznim izmjenama od 1. siječnja povećava se osobni odbitak s 560 na 600 eura, čime bi trebalo doći do povećanja plaća za otprilike osam eura, a za četiri eura trebale bi porasti mirovine veće od 600 eura. Proporcionalno osobnom odbitku porast će i olakšice za uzdržavane članove obitelji, pa bi radnik koji je zarađuje više od minimalca s dvoje djece mogao dobiti od 15 do 20 eura veću plaću na temelju olakšice za djecu. Oni s minimalcem ili primanjima manjima od toga, to pravo ne mogu konzumirati. No minimalna brutoplaća od Nove će godine iznositi 970 eura, a u 2024. godini iznosila je 840 eura.

Povećavaju se i osobni neoporezivi primici, i to nagrada za radne rezultate s 1120 eura, koliko je iznosila u ovoj godini, na 1200 eura, otpremnina prilikom odlaska u mirovinu s 1400 na 1500 eura, stipendije učenicima i studentima za redovito školovanje s 560 na 600 eura mjesečno te naknada za odvojeni život od obitelji s 280 na 300 eura mjesečno. Podiže se i prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 50.400 na 60.000 eura, temeljem kojeg će menadžeri, političari i predsjednici uprava dobiti oko 200 eura veću plaću.

Također, od iduće godine Vlada je odredila raspone unutar kojih lokalne jedinice moraju propisati stope poreza na dohodak. Općinama je postavljena gornja granica do koje mogu propisati nižu stopu poreza na dohodak na najviše 20 posto, manji gradovi na 21 posto, veći gradovi i sjedišta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto. Kod viših stopa poreza na dohodak gornji limit za općine će biti 30 posto, za gradove 31, velike gradove i središta županija 32, a za Grad Zagreb 33 posto. Pritom donji limiti za nižu stopu poreza na dohodak ostaju na 15, a za višu na 25 posto.

Što se doprinosa tiče, od 1. siječnja ukida se oslobođenje od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje (16,5 posto) na plaću mladih radnika u trajanju od pet godina koji su zaposleni na neodređeno, dok oslobođenje od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje na plaću radnika koji se prvi put zapošljava do jedne godine ostaje na snazi. Mjera se ukida nakon deset godina primjene, ali će se oslobođenje primjenjivati za sve koji su do sada dobili oslobođenje ili ih poslodavci do 31. prosinca 2024. zaposle za stalno. Mladi ljudi će i dalje dobivati povrat plaćenog poreza na dohodak, i to u cijelosti za sve mlađe od 25 godina te polovinu plaćenog poreza na dohodak za mlade u dobi od 25 do 30 godina.

Rok do 28. veljače

Povećava se i prag ulaska u sustav PDV-a, s dosadašnjih 40.000 na 60.000 eura, što će omogućiti većem broju poduzetnika da posluju izvan sustava PDV-a. Od ove reforme najveće će koristi imati mikropoduzetnici i početnici koji ostvaruju godišnji promet do 60 tisuća eura jer će im prelazak na viši prag značiti izbjegavanje dodatnih troškova vezanih uz vođenje PDV-a, poput angažmana računovođa ili softverskih rješenja za praćenje obveza. Inače, ovom reformom hrvatsko zakonodavstvo se usklađuje sa smjernicama Europske unije koje dopuštaju maksimalni prag od 85 tisuća eura za primjenu posebne sheme oslobođenja od PDV-a za male poduzetnike.

Porez na nekretnine zamijenit će postojeći porez na kuće za odmor, koji nije bio obvezan, a porez na nekretnine plaćat će i fizičke i pravne osobe sukladno odluci općine ili grada, u rasponu od 0,6 do 8 eura po kvadratnom metru. Općina ili grad propisat će visinu poreza ovisno o mjestu, ulici, naselju ili zoni gdje se nekretnina nalazi. Porez će se utvrđivati prema stanju na dan 31. ožujka, a odluke o visini poreza na nekretnine lokalne jedinice moraju donijeti do 28. veljače iduće godine za 2025., a ubuduće do 15. prosinca tekuće godine za iduću godinu. No bit će potreban dodatni angažman Porezne uprave i lokalnih jedinica kako bi se utvrdilo koje se nekretnine mogu smatrati nefunkcionalnima za stanovanje te koje su nekretnine prazne, pri čemu Porezna uprava metode tog utvrđivanja "zadržava za sebe".

Novost je i da će povratnici, odnosno ljudi koji su živjeli i radili u inozemstvu najmanje dvije godine, biti pet godina oslobođeni obveze plaćanja poreza na dohodak ako se zaposle u Hrvatskoj.