Osam kandidata za predsjednika RH u dosadašnjoj je izbornoj promidžbi potrošilo gotovo 1,3 milijuna eura. Sve ankete upućuju na to da će Dragan Primorac ući u drugi krug, a HDZ-ov kandidat vjerojatno će potrošiti najviše novca u kampanji od svih kandidata.

Prema prvim financijskim izvješćima što su ih zakonski bili obvezni objaviti svi kandidati, njegovi su troškovi do 20. prosinca bili 774 tisuće eura, a budući da je sljedeći na toj ljestvici Zoran Milanović dosad u kampanju uložio četiri i pol puta manje, 167 tisuća eura, jasno je da ga ne može prestići. Primorčeva kampanja stajala je dvostruko više nego ona koju je HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar-Kitarović vodila 2014. i 2019., što je dijelom vjerojatno posljedica i inflacije. S druge strane, Milanovićevi troškovi sada su manji devet tisuća eura nego u kampanji prije pet godina. Poput Primorca je, naravno u kunskom iznosu, uoči prvog izbornog kruga 2014. u kampanji najviše potrošio Ivo Josipović u neuspješnom pokušaju osvajanja drugog mandata.

Marija Selak Raspudić i Ivana Kekin u anketama su gotovo poravnane, a podjednako su im skupe, odnosno jeftine kampanje. Na promidžbu kandidatkinje Možemo otišlo je 109, a njezine nezavisne suparnice 103 tisuće eura. Ostali očekuju vrlo skromne rezultate, pa se i nisu "razbacivali" novcem. Tomislav Jonjić zasad je čak u plusu jer je prikupio 19 tisuća eura donacija, a troškovi su mu osam tisuća eura niži. Mostov Miro Bulj, brendiran kao "predsjednik za narod", u kampanji je prošao sa samo šest tisuća eura troškova, a Branka Lozo iz DOMiNO-a s 30 tisuća eura.

Primorac je s 314 tisuća eura šampion i u privlačenju donacija. Podržala su ga ukupno 442 donatora, fizičke i pravne osobe, a najviše je - 20 tisuća eura - dobio od križevačkog građevinskog poduzeća Radnik, tradicionalno izdašnog u HDZ-ovim kampanjama. Poduzeća Bistra iz Đurđevca, Hidroregulacija Bjelovar, Hidrogoing iz Varaždina i Agro-steelI iz Križevaca donirala su 10 tisuća eura. HDZ-ovi dužnosnici u Vladi i Saboru također su financijski pomogli tu kandidaturu, premijer Andrej Plenković s 2000 eura, a drugi nešto manje, primjerice Tomo Medved s 1000, Oleg Butković s 800, a Ivan Anušić i Davor Božinović sa po 500 eura. Nitko od koalicijskih partnera nije donirao ništa.

Milanović je do prvog kruga 2019. skupio 92 tisuće eura donacija, a sada je prijavio samo 8400 eura. Na kratkom popisu donatora je sedam imena, među kojima je i Boris Milošević, no nije riječ o nekadašnjem SDSS-ovu članu Vlade. Najviše su mu uplatili - identičan 3981 euro - Kristijan Bodružić, Hrvat iz Njemačke koji često donira SDP-ove kampanje, te Stefano Vlahović, počasni konzul RH u Rusiji. U Uredu predsjednika tvrde da Milanović već dugo nije kontaktirao s Vlahovićem, bogatim proizvođačem piletine u Kalinjingradu. U kontekstu Plenkovićevih optužbi Milanovića da je proruski predsjednik, svjesni su da se "moglo i bez te donacije", ali kažu da svatko može uplatiti određenu svotu na račun kandidata. Nitko od SDP-ovih dužnosnika nije donirao Milanovića.