Ako se nakon ove tragedije koja se u petak dogodila u zagrebačkoj Osnovnoj školi Prečko, u kojoj je psihički rastrojeni 19-godišnjak nožem usmrtio sedmogodišnjaka, a ozlijedio još pet osoba, neke stvari ne budu suštinski promijenile, mislim da nikada i neće. Istaknuo je to za naš list Domagoj Šokičić, ravnatelj Osnovne škole Tin Ujević u Osijeku, napominjući kako su ravnatelji, profesori, nastavnici, učitelji i svi drugi zaposlenici u obrazovnom sustavu ostali šokirani ovim nezapamćenim događajem.

Platiti stručnu osobu

Prema naputcima ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa, koje je stiglo svim školama u zemlji, škole će se ubuduće zaključavati, imat će posebna "protupožarna vrata" te sustav za nesmetan izlazak djece pri evakuacijama. Osim toga, predviđa se da škole imaju i posebno educiranu bar jednu osobu koja će u svakoj školi kontrolirati ulaz i izlaz iz nje. Radit će se o zaposleniku škole koji će biti stalno prisutan. U obrazloženju zbog kojega trenutačno nije u kombinaciji uvođenje zaštitarske službe u škole kaže se da zaštitari ne poznaju djecu i roditelje, a zaposlenici škola vrlo brzo bi upoznali sve one koji pohađaju ustanovu i zato je to ocijenjeno boljim rješenjem.

Ravnatelj osječke OŠ "Tin Ujević", koja ima 348 učenika, objašnjava da se do sada škola zaključavala nakon što učenici uđu u svoje razrede, a da je spremačica na ulazu u školu uzimala podatke i registrirala svakoga tko je bilo kakvim poslom dolazio u školu. Prema njegovu mišljenju, spremačice ili domari uopće ne bi trebali dežurati u školama.

Kada je pak riječ o naputku ministra Fuchsa, ravnatelj Šokičić kaže kako se razmišljalo da se kroz sistematizaciju i s određenim posebnim kvalifikacijama zaposli osoba koja bi bila određena za provođenje mjera sigurnosti, nešto kao portir. "Po meni portir i zaštitar nisu isto. Ne treba više gledati na zaštitare kao osobe koje štite samo sportska natjecanja i banke te kao na nešto što je dodatno financijsko opterećenje za škole. Ako se redovna i interventna policija i zaštitari mogu platiti prekovremeno za rad na utakmicama, onda to ne bi trebao biti problem u školama gdje borave djeca. Pogotovo nakon ovoga što se dogodilo nužno je zajamčiti dodatnu sigurnost djeci", smatra Šokičić.

Prijekom potrebom smatra i uvođenje kamera i sigurnosnog sustava u škole, pogotovo one veće. "Ne da se snimaju učionice, niti se to po zakonu smije, ali kamere u hodnicima, na ulazima u školu su potrebne. Veliki je porast nasilja i među djecom. Na našim stručnim skupovima čujemo kako su unutar svake škole registrirana nasilja među učenicima i to bi se moglo spriječiti na ovaj način", tvrdi Šokičić, dodajući kako su kamere i zaštitari prijeka potreba u školama te da je to nešto što se odmah mora implementirati u sustav.

Osim toga smatra kako bi bilo dobro kada bi u škole češće dolazili mjerodavni stručnjaci, poput psihologa i stručnjaka za sigurnost, čije bi savjete uvijek bilo dobro poslušati. "U škole, naime, ne dolaze stručnjaci koji imaju veću moć odlučivanja. Kada kao ravnatelji ponudimo neko rješenje, onda se previše propitkuje umjesto da se na vrijeme reagira kako bi se izbjegle neželjene situacije", zaključuje Šokičić.

Kako dalje...

I profesor hrvatskog jezika i povijesti u OŠ Vijenac u Osijeku Hrvoje Pavić kaže da kod njih na ulazu u školu postoji "sigurnosna provjera", a to su spremačice koje pogledaju osobnu iskaznicu i evidentiraju osobu pri ulazu u školu. "Kod nas je škola uvijek zaključana i na zvono se ulazi. Najčešće su to roditelji ili netko tko treba upravu ili stručnu službu škole. U školi nemamo kamere premda smo prema osnivaču imali zahtjeva za postavljanje kamera, ali se za to nije pronašlo financijskih sredstava u proračunu. Mi smo mala škola u zajednici, učenici su djeca naših bivših učenika, poznajemo se, tako da do sada nije bilo problema", priča Pavić, ističući kako ih je događaj iz OŠ Prečko sve iznenadio i pred njih postavio pitanje kako će dalje.

“Pozdravljam odluku ministra, no skeptičan sam prema toj najavi. Naime, upravo se ove godine krenulo s provođenjem prometne kulture, a u uputi za osobu koja je zadužena za sigurnost učenika u prometu stoji - 'najjeftinije je angažirati nastavnika jer ga ne moramo dodatno platiti'. Strah me je da po tom modelu ne bi došlo i do odabira osobe za sigurnost i dodatnog opterećenja nastavnika. Moramo razmišljati koliko je osnovnih škola u Hrvatskoj i hoćemo li moći pronaći više od 1200 certificiranih osoba koje doista mogu voditi brigu o sigurnosti u školi. Trebamo se paziti tih brzih, ad hoc, odluka", poručuje Pavić. Podsjeća da je škola u Beogradu, u kojoj se dogodila još veća tragedija, na ulazu imala zaštitara. Mišljenja je da će učenicima sama pojava uniformirane osobe biti dodatni stres i da to može dovesti do većih problema.