Jedno je dijete preminulo, a pet je osoba ozlijeđeno u napadu u petak u Osnovnoj školi Prečko u Zagrebu, u kojem je 19-godišnjak naoružan nožem ušetao u školu i nasumce napao djecu na hodniku.

U školi je zavladala panika, a djeca su, prema izjavama svjedoka, bježala kroz prozor. Školu je ubrzo okružila policija, a na školsko igralište spustio se helikopter hitne pomoći. Napadača, koji se u međuvremenu sakrio u domu zdravlja u neposrednoj blizini, policajci su pronašli i svladali pri pokušaju suicida. Nekoliko učenika, u dobi od sedam, 11 i 15 godina, te učiteljica, koja je u napadu zadobila za život opasne ozljede, zbrinuti su u KBC-u Zagreb, Vinogradskoj, KB-u Sv. Duh i Klaićevoj bolnici. Svi su oni izvan životne opasnosti, a troje od njih uspješno je operirano. Ozljedama je podleglo dijete u dobi od sedam godina.

Pitanje sigurnosti

U Klaićevoj bolnici hospitalizirana su dva dječaka, u dobi od 11 i 7 godina. Prema riječima ministrice zdravstva Irene Hrstić 11-godišnjak je lakše ozlijeđen i zadobio je površinske rezne rane, a kod 7-godišnjaka se provodi drenaža prsnog koša, u kojem je zbog ozljeda nakupljena određena količina krvi. U KB-u Sv. Duh hospitalizirana je 60-godišnja učiteljica, koja je prošla operativni zahvat jer je zadobila ozbiljnije rane. U jedinici intenzivnog liječenja u toj bolnici nalazi se i 19-godišnji počinitelj, koji je izvan životne opasnosti.

Na Rebro je helikopterom prevezen 15-godišnjiak, koji je operiran i izvan je životne opasnosti. Zahvatom koji je trajao sati i pol sanirana je ubodna rana koja je ozlijedila žile, one su povezane i spriječeno je daljnje krvarenje, izvijestio je Drago Prgomet, predstojnik Klinike za bolesti uha, nosa i grla. "Vjerujemo da će se dječak brzo oporaviti", rekao je Prgomet. Dječak ne bi trebao imati trajne posljedice ozljede.

Hrvatska je duboko potresena ovom tragedijom, koja je otvorila brojna pitanja sigurnosti škola, ali i mentalnog zdravlja djece i mladih. U školu je stigao krizni tim, a uz to i psihološki timovi za pomoć učenicima i osoblju škole. Psihološku pomoć primaju i roditelji djece hospitalizirane u Klaićevoj i na Rebru. Prema riječima ministra znanosti i obrazovanja Radovana Fuchsa učenicima OŠ Prečko pružat će se individualna i grupna psihološka pomoć, toliko dugo koliko bude potrebno.

Ključno je pitanje, međutim, zašto se to uopće dogodilo i kako je moguće da naoružana osoba s ulice neometano uđe u školu. Nakon sličnog napada u beogradskoj školi prošle godine, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, posvjedočio je Fuchs, uputilo je dopis osnovnim i srednjim školama i upozorilo na potrebu "intenzivnog rada na sprečavanju ovakvih događaja u školama, s naglaskom na sigurnost učenika". Škole su, međutim, potpuno nezaštićene. Detektori metala, smatra Fuchs, neprimjenjiva su zaštita jer bi ulazak djece u školu trajao satima. Angažiranje zaštitara ministar je prepustio osnivačima, pa se škola, ako procijeni da ima problem, obraćala osnivaču tražeći angažman zaštitarske službe. Bilo je, kaže Fuchs, nekoliko takvih slučajeva, posljednji put u jednoj splitskoj školi gdje je učenik prijetio djeci. U pravilu se porte "pokrivaju" tako da čistačica ili domar sjede na ulazu. Dio škola zaključava svoja vrata, što je u ovom slučaju moglo spriječiti rastrojenog mladića da uđe u zgradu. Fuchs, međutim, tvrdi da su u Ministarstvu imali pritužbe roditelja zbog zaključavanja škola, pa nisu na tome inzistirali. "Ovdje se nije radilo ni o učeniku ni o aktu terorizma koji bi ugrozio školu. Očito ćemo morati raditi dodatne smjernice, zajedno s osnivačima škola, da vidimo kako najbolje prevenirati slučajeve gdje imate upade ljudi sa strane", poručio je Fuchs.

Bez političke volje

Stručnjaci već dugo upozoravaju na loše stanje s mentalnim zdravljem djece i mladih u Hrvatskoj i sve učestalije poremećaje poput depresije, anksioznosti, suicidalnosti... Nažalost, nadležna ministarstva ne shvaćaju težinu tih upozorenja dok se ne dogode ovakve tragedije, upozorava prof. dr. Nataša Jokić-Begić s Katedre za psihologiju Filozofskog fakutleta u Zagrebu. "Mentalno zdravlje djece doista je loše. Nažalost, nitko to ne shvaća ozbiljno, ali već dugo upozoravamo da sve što se dogodi u SAD-u, za deset godina će biti u Europi, a za 12 godina će biti i u Hrvatskoj. U SAD-u se mentalno zdravlje djece znatno pogoršalo još prije 2013., u međuvremenu se dogodila pandemija i sve ostalo, a sad je to došlo i do nas. Kad se dogodio Beograd, upozoravali smo da će se to dogoditi i nama", ističe Jokić-Begić. "Moramo osvijestiti u kojim su djeca problemima, da su imperativi modernog društva pretjerani i nepotrebni, da se djeci koja su u različitim stanjima emocionalne nelagode treba pravodobno pružiti pomoć, a ne da taj mladić s 19 godina ide ubijati okolo. Trebamo gledati jedni druge, a sve je to moguće u jednoj maloj zajednici kakva je Hrvatska", upozorava psihologinja. Iako je u školama premalo psihologa i drugog stručnog osoblja, ona vjeruje da se može pokrenuti promjene, ali za to treba politička volja. "Ako se ne saberemo i ne shvatimo da smo mala zajednica koja je lako upravljiva, mnogo lakše nego jedna Njemačka, SAD ili Velika Britanija, ne moramo se čuditi ovakvim događajima. Malo nas je i još uvijek imamo donekle prisutne vrijednosti koje su pomagačke i empatijske", navodi Jokić-Begić. Škole, dodaje, danas rade najbolje što mogu i što znaju, ali problem je to što mentalno zdravlje nije u fokusu ni jednog ministra zdravstva i obrazovanja. Stručnjaci im uporno i jasno daju do znanja da je to tema kojom se treba baviti. "Da nam djeca umiru od neke zarazne bolesti, već bi davno intervenirali", zaključuje.

Učiteljica koja je zadobila teške ozljede u napadu u šezdesetim je godinama i ovo joj je bila posljednja generacija učenika. Ravnateljici škole u petak je bio posljednji radni dan prije odlaska u mirovinu.