Predsjednički kandidat Mosta i sinjski gradonačelnik Miro Bulj govori o tome zbog čega se odlučio kandidirati i što namjerava napraviti ako postane predsjednik.

- Kandidiram se prije svega da bih vratio nadu ljudima. Prije svega mladima. I da budem pravi pučki pravobranitelj, tako da bi bilo i viška ovlasti kada bi mene izabrali. Svi drugi kandidati cvile da predsjednik ima premalo ovlasti. Bio bih glasnogovornik običnog malog čovjeka, a ne interesnih skupina, i borio bih se za hrvatske interese kao i dosad. Prije svega bih se bavio stvarima koje su osnovne ovlasti predsjednika Republike. To su diplomacija, to je sigurnost i vojska. Sve to ima predsjednik Republike. On u svojim ustavnim ovlastima ima i pokretanje referenduma. U programu predviđam pet referendumskih inicijativa. Referendum je najviši oblik izražavanja volje birača. To dosad nije pokušao ni jedan predsjednik. I to zbog jednog osnovnog razloga. Jer da je pokrenuo bilo kakvu referendumsku inicijativu, u slučaju da ona ne prođe, morao bi podnijeti ostavku. Meni to neće biti nikakav problem. Kandidirao sam se jer je u Hrvatskoj na djelu demografski slom, dolazi do zamjene stanovništva, imamo granice koje su šuplje. Uvođenje eura, koje je dovelo do inflacije, izdajnički je čin. Cijene su zbog toga katastrofalne. Sada se uvodi i porez na nekretnine, na našu djedovinu i na naše iznajmljivače. Umjesto da se oporezuju strane multinacionalne kompanije, kao što su to trgovački lanci, koji imaju najveću dobit. Kao što su telekom-operatori koji također nikada nisu imali veću dobit nego sada. Zaposleni u njima u Hrvatskoj imaju tri puta manje plaće nego u zemljama odakle dolaze te kompanije. Banke također nikada nisu imale veću dobit.

Koje su to referendumske inicijative?

- Prva je ona o slanju vojske na granicu. Vidimo da Italija i Poljska, kao i neke druge članice EU-a, to čine. Jako je važna sigurnost naših građana. O tome sam već prije govorio, ali su se sa mnom izrugivali i premijer i predsjednik i puno drugih. Govorili su da zazivam seoske straže, a ja sam samo tražio da institucije rade svoj posao. I da zaštite našu granicu i sigurnost naših građana. Vojska bi išla na granicu kako bi zaustavila ilegalne migracije. Predvidio bih i ograničavanje uvoza stranih radnika. U ustavnim ovlastima predsjednika sve je jasno naznačeno, pa se čudim da neki kandidati govore o tome da predsjednik ima male ovlasti, da ne može sazvati sjednicu Sabora ili inicirati referendum. Predsjednik Republike može inicirati referendum i postaviti referendumsko pitanje. S tim da za to mora dobiti supotpis Vlade. Naravno, u slučaju da Vlada ne bi željela supotpisati, bila bi pod pritiskom mogućeg velikog broja prikupljenih potpisa. Predsjednikova inicijativa za referendum imala bi legitimitet. Tako bi zaustavili i ilegalne migrante koje nam zapadne zemlje sada vraćaju. Snažno bih se zauzimao da se svi migranti koji nam se vraćaju tajnim letovima, među kojima ima i terorista, odmah deportiraju. Jer granica je Ustavom točno opisana. I nitko nema pravo suspendirati granicu RH.

Koji bi bili ostali referendumi?

- Drugi referendum bio bi o ukidanju poreza na nekretnine i uvođenju jednog bitnog zakona, a to je zakon o podrijetlu imovine. Moramo znati da su hrvatska država i društvo potonuli na pljački i tajkunizaciji. Evo i danas sam bio na sudu u vezi s jednim takvim slučajem. Tajkuni su uništili i naše javno dobro. Kada bi se uveo zakon o podrijetlu imovine, svatko bi trebao dokazati kako ju je stekao. I tu ne bi bilo nikakve zastare. To će biti ključno pitanje. Jako je važna i zabrana javnog financiranja udruga i medija koji blate temelj Hrvatske i krše Deklaraciju o Domovinskom ratu koja je, usput budi rečeno, donesena za vrijeme Ivice Račana. Time bi se onemogućile etnobiznismenske Pupovčeve Novosti koje blate Hrvatsku i Domovinski rat, a financiraju se do prije dvije godine od hrvatskih kuna, a sada od eura koji im se plaćaju iz državnog proračuna. Predložit ću i ograničavanje mandata manjinskih zastupnika kako bi prestala trgovina tim mandatima na koje su izabrani pod posebnim uvjetima. Zbog toga manjinski zastupnik kojem je zagarantiran mandat ne bi trebao birati premijera. Vidimo da danas Vlada ne može funkcionirati bez Milorada Pupovca. To nije pitanje srpske nacionalne manjine i ostalih manjina, nego da manjinski zastupnici ne budu vaga i tako u kontinuitetu odlučuju tko je na vlasti. Prije nekoliko dana na posljednjem glasanju prije zimske stanke HDZ i DP ubacili su između dva čitanja Zakon o registru stanovništva koji bi trebao vrijediti od 2026. Međutim, za pripadnike nacionalnih manjina taj bi Zakon trebao vrijedi tek od 2033., a za njega bi se trebao trebao koristiti popis stanovništva iz 2031. kako bi svi oni sačuvali zagarantirane dogradonačelnike, dožupane i saborske mandate. Ja sam dao amandman. I na temelju tog amandmana povučen je taj zakon. Bilo im je vjerojatno jako neugodno to donijeti, pa ga je koalicija manjina, HDZ-a i DP-a povukla.

Što još namjeravate predložiti?

- Uveo bih i zabranu promocije rodne ideologije u školama i vrtićima. Jako mi je važno poslati poruku da se u Hrvatskoj mogu mijenjati stvari. Bio bih i snažan glasnogovornik i pučki pravobranitelj hrvatskih građana. Hrvatski predsjednik ima toliki legitimitet i moć u javnosti da se može boriti za interese građana i ovlasti predsjednika, takve kakve su, za to su sasvim dovoljne. Ne cvilim nad njima. Predsjednik je vrhovni zapovjednik Hrvatske vojske, ali ima ovlasti i nad diplomacijom, gdje već dugo imamo neimenovanja diplomata. Imamo i situaciju u kojoj se Vijeće za nacionalnu sigurnost tri godine nije sastalo. Moram reći da kada pogledate sve kandidate, ima ih osam, ja ću biti na broju jedan. I ja ću biti jedini koji nema zagrebačku adresu. Netko ipak mora braniti zaboravljene dvije trećine Hrvatske.

U međunarodnoj su se javnosti pojavile informacije da bi u slučaju primirja NATO mogao u Ukrajinu poslati oko 100.000 pripadnika mirovnih snaga. Bi li kao predsjednik dopustili da hrvatski vojnici budu među njima?

- Protiv sam toga da Hrvatska vojska ide u bilo kakve ratne misije. Mi smo jedina članica NATO-a koja je za vrijeme rata u Ukrajini izravno napadnuta dronom. Pitao sam o tome zamjenika glavnog tajnika NATO-a Rugea prilikom njegova nedavnog posjeta Hrvatskoj na saborskoj sjednici Odbora za vanjske poslove što je s izvješćem o tom napadu. On je meni potvrdio da je prije tri godine izvješće poslano hrvatskoj Vladi, a premijer Plenković i dalje govori da tog izvješća nema. Prema tome, ne znam kome je za vjerovati. Ili se Ruge rugao s nama ili premijer laže. Da sam predsjednik države, ne bih s jedne strane govorio da Hrvatska vojska ne može ići u ratne misije, a onda na samitu pred Bidenom i ekipom da mi maca popapa jezik. Moj stav je jasan - Hrvatska vojska ne može ići u bilo kakve ratne sukobe. Nego joj je isključiva dužnost, i tako mora biti, obrana i sigurnost hrvatskih granica.

Susjedna BiH zemlja je s kojom imamo granicu dugu preko tisuću kilometara. U njoj živi i veliki broj Hrvata koji imaju status konstitutivnost naroda. Kakvu bi politiku vodili prema susjednoj BiH?

- Hrvatski je narod u BiH konstitutivan samo na papiru. Kad postanem predsjednik, moj prvi posjet bit će Hrvatima u BiH. Hrvati u BiH iako imaju konstitutivan status u lošije su položaju nego manjine u Hrvatskoj. Mi ih moramo zaštititi. BiH je država u kojoj žive Hrvati. Tu bih snažno branio hrvatske interese. To je pokušao i Milanović kada je rekao - tko digne ruku za proširenje NATO-a na Švedsku i Finsku, da će zastupnike koji budu za to proganjati kao đavao. Međutim, to je bilo za javnost unutar Hrvatske, a kada je otišao na samit NATO-a, nije ni beknuo o tome. Prema tome tu trebamo imati jasna stav da trebao stati uz Hrvate u BiH i zaštititi ih kako bi ostali na tim područjima. Treba svakako osigurati konstitutivnost, jednakopravnost Hrvata na području cijele BiH. I na području Federacije i na području Republike Srpske. Međutim, oni nažalost imaju manja prava nego nacionalne manjine u Hrvatskoj. I tu je Hrvatska jako zakazala.

Kakva će biti vaša politika prema jugoistočnoj Europi gdje se događaju velike promjene, a od kojih je jedna i to da se Srbija jako dodatno naoružava.

- Hrvatska ne smije provoditi politiku koju je provodio premijer Plenković koji se stavio na čelo rata u Ukrajini. Ja ne govorim da mi ne trebamo humanitarno pomoći Ukrajini. Ali on istovremeno dovodi u Dubrovnik četnika Vučića da onda tamo iskrivljuje istinu o Domovinskom ratu. I da usred Dubrovnika negira srpsku agresiju. Grada koji je heroj i koji je zamalo došao pod okupaciju. I koji je od velikosrpske agresije podnio velike žrtve. Tu treba napomenuti tri bitne stvari na kojima ću inzistirati kada je u pitanju Srbija. Kao prvo to je popis svih nestalih tijekom Domovinskog rata. Dok se ne riješi popis svih nestalih iz Domovinskog rata, ne može biti nikakvog napretka u odnosima dviju zemalja. To je obećala i Kolinda Grabar Kitarović dok je bila na funkciji predsjednice. Pa je na kraju prostrla crveni tepih pred noge Vučiću. Tada sam ga na Markovu trgu upitao kada će ponovo doći u hrvatsku Glinu. Drugo što je tu bitno je pitanje ratne štete. I treće je pitanje hrvatske nacionalne manjine, za koju moramo tražiti da ima ista prava kao i srpska u Hrvatskoj.