Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca upozorila je na dramatične brojke o prodaji na crno u sektoru ovčarstva, napominjući kako to negativno utječe na kvalitetu, cijenu i zdravstvenu ispravnost janjećeg mesa koje će se za blagdane naći na stolovima građana.

To su učinili na temelju analize službenih podataka Državnog zavoda za statistiku, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, kao i bioloških zakonitosti u ovčarstvu. Prema njihovim konzervativnim procjenama godišnje se u Hrvatskoj zbrine minimalno 250.000 janjadi izvan sustava kontrole ovlaštenih klaonica i proda na crno. Stoga su iz HUP-a upozorili na velik javnozdravstveni problem koji generira "crna" prodaja janjadi iz godine u godinu. Prema njihovim riječima janjad koja se proda na crno ostavlja na hrvatskim pašnjacima, livadama, u kanalima, na divljim deponijima i dvorištima nezbrinuto više od dva milijuna kilograma životinjskog otpada svake godine. "Crna proizvodnja u ovčarstvu utječe i na povišene cijene janjetine na hrvatskom tržištu. Proizvođači koji rade legalno i po propisima malobrojni su i u cijenu koju nude trgovinama moraju ugraditi troškove rada, poreze i doprinose, troškove klaonice i transporta, troškove veterinara i dokaze zdravstvene ispravnosti. Svi ti inputi, kao i nelegalna konkurencija, formiraju cijenu domaće janjetine za trgovine koja je viša od cijene janjetine iz uvoza te su količine domaće janjetine u trgovinama simbolične. Za smanjenje cijena nužno je prebaciti stotine tisuća ovaca u legalnu proizvodnju i prodaju. Za bolji položaj proizvođača na tržištu i povećanje proizvodnje koje bi dovelo do konkurentnijeg i za građane povoljnijeg proizvoda nužno je udruživanje proizvođača i ulaganje u kapacitete klaonica", smatraju u HUP-u. Upozoravaju da se, dok god bude moguće većinu uzgojene janjadi zbrinuti i prodati na crno, ne može očekivati promjena trenda, a uloženi novac u ovčarstvu neće donijeti željeni napredak. Ocjenjuju kako Zakon o poljoprivrednom zemljištu ne podupire poljoprivrednu proizvodnju, nego industriju poticaja, a posljedice osjeća i ovčarstvo. Stoga predlažu izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu tako da se cijena zakupa za krške pašnjake formira prema iskoristivoj površini upisanoj u ARKOD.

Napominju da, primjerice, poljoprivrednik koji ima u zakupu česticu krškog pašnjaka od 200 hektara, a od toga mu je iskoristivo samo 50, plaća zakupninu za svih 200, uključujući i stijene. Promjena odredbi Zakona u kombinaciji s kontrolom i dokazivanjem proizvodnje na državnom zemljištu napokon bi stavila u prednost proizvođače naspram špekulanata, ističu.