Angažman hrvatskih vojnika u međunarodnim misijama i pomoć Europske unije Ukrajini izazvali su novi sukob aktualnog predsjednika države i predsjedničkog kandidata Zorana Milanovića s predsjednikom Vlade i HDZ-a Andrejom Plenkovićem.

Milanović je u srijedu navečer komentirao izvješća iz diplomatskih izvora kako Europa razmatra mogućnost slanja svojevrsnih mirovnih snaga u Ukrajinu, u slučaju da se ondje postigne prekid vatre. Ideja je tek u začetku, a prema nekim diplomatima za njezinu bi provedbu bilo potrebno od 40.000 do 100.000 vojnika, što je Milanović nazvao “manijakalnim”, dodavši da se to “nikada neće dogoditi što se tiče Hrvatske” i da “hrvatski građani mogu biti mirni”. Ocijenio je da ljudi koji vode europsku politiku ne razmišljaju o posljedicama te da je to generacija “sastavljena od ljudi niskog kalibra”. “Ostajemo ovdje i bit ćemo od pomoći članicama NATO-a, Ukrajina to nije”, poručio je. Dodao je da “tom manipulacijom štetimo Hrvatskoj vojsci koja bi trebala biti u Poljskoj, Litvi i na Kosovu”.

“Tema kampanje”

“Jer to je pretvoreno u paket, a Plenković ne da ništa u Sabor preko svojih trabanata dok ne korumpira dovoljan broj ljudi, da ukrade nekakvu dvotrećinsku većinu, što je nemoguće. Nama trenutno u proceduri stoji nekoliko odluka koje se odnose na sudjelovanje naših vojnika u misijama koje svi odobravamo. To je Kosovo, to je Poljska i Litva, to su saveznice u NATO-u, Kosovo je posebna priča. Radi se o stotinama hrvatskih vojnika koji čekaju da se odluka donese u Saboru jer to bez Sabora ne ide. On to ne dopušta, maltretirajući i te ljude i njihove karijere”, ustvrdio je Milanović i pri tome napravio priličan gaf jer je posve zaboravio na činjenicu da je pitanje slanja hrvatskih vojnika u 12 misija u druge države, među kojima su i Kosovo, Poljska i Litva, Sabor izglasao još prije dva tjedna, točnije 6. prosinca. Iz tog paketa ispalo je samo glasanje o spornoj misiji NSATU.

Na ovaj se Milanovićev propust brzo osvrnuo Milanovićev izborni oponent, predsjednički kandidat HDZ-a Dragan Primorac, rekavši kako to izjaviti može samo osoba koja ne prati zbivanja u tim resorima ili zlonamjerno obmanjuje javnost. “Pa uskoro bivši predsjedniče, eto vijesti stare dva tjedna koju si ti očito prespavao”, poručio mu je.

Međutim, puno je oštriji odgovor Milanoviću iz Bruxellesa uputio osobno Plenković, rekavši kako politizira pitanje slanja mirovnih snaga u Ukrajinu, o čemu nije donesena odluka. “To je njemu očito tema kampanje jer hrvatski vojnici ne trebaju ići u Ukrajinu ni kroz EUMAM (Misija EU za osposobljavanje ukrajinskih vojnika) ni kroz NSATU (aktivnost NATO-a za obučnu potporu Ukrajini)”, rekao je premijer. Ufam se, dodaje, u racionalno rasuđivanje hrvatskih ljudi jer ovo je jako zabrinjavajuće. “On govori o temi koja uopće nije dogovorena i nije odlučena. Takve teze služe samo plašenju hrvatskih ljudi. Zbog takve retorike je cijela oporba postala njegov instrument i sluga”, kazao je Plenković. Ističe da EU želi pomoći Ukrajini i zalaže se za mirno i pravedno rješenje u skladu s međunarodnim pravom.

“Goleme razlike”

“Ovo o čemu se trenutno špekulira u medijima došlo bi u varijanti da se postigne mirovno rješenje i da se na taj način pomogne čuvati mir”, kazao je Plenković. Podsjetio je da je Hrvatska na svom teritoriju imala vojnike Ujedinjenih naroda. Naglasio je da naša zemlja godinama osigurava sigurnost u nizu država u svijetu, kazavši, primjera radi, da su hrvatski vojnici u Poljskoj, na Kosovu, a godinama su bili i u Afganistanu. “Umjesto da imaju retoriku da je Ukrajina žrtva, a Rusija agresor, oni govore o zaraćenim snagama. Sasvim je jasno da je njegov narativ isključivo proruski, vuče Hrvatsku pod ruske skute, dekredibilizira nas kao saveznika u NATO-u i reputacijski kao partnera u EU-u”, ponovio je premijer svoje teze o Milanovićevim stavovima.

Pozvao je sve da jako pažljivo slušaju stvarne i realne informacije te da se zalažu za potporu žrtvi i poštovanje međunarodnoga prava. Po logici, rekao je, kakvu Milanović zagovara Hrvatska bi izgubila teritorij od 1991. do 1995. i ne bi nikada reintegrirala 1998. hrvatsko Podunavlje. “Sve dijametralno suprotno od onoga što je bilo naše povijesno iskustvo, sve ono što je donio Domovinski rat, što su izborili hrvatski branitelji. Analogija je sasvim jasna s Ukrajinom”, ustvrdio je. Ocijenio je da bi došlo do kraja međunarodnih odnosa i međunarodnog prava dopusti li se Rusiji i Putinu da nakon brutalne agresije na Ukrajinu na kraju iziđe kao pobjednica s teritorijem. Samo ćemo, pojasnio je, čekati nekog drugog bullyja (nasilnika, nap. a.) koji će pogledati oko sebe ima li netko manji i slabiji kojeg će zgaziti, uzeti mu teritorij, pobiti ljude, uništiti gradove... “To su goleme razlike između Milanovića i nas”, poručio je Plenković, dodajući da mu je malo smiješno “da Crna Gora šalje dva časnika u NSATU, a mi ne”.