Prema službenim statistikama, BDP po stanovniku u Hrvatskoj prema paritetu kupovne moći dosegnuo je 76 posto prosjeka Europske unije i taj se indeks uobičajeno uzima kao pokazatelj životnog standarda, odnosno razine blagostanja u pojedinoj državi, no on nije jedini takav pokazatelj. Indeks koji bolje odražava stanje u kućanstvima, a kojim se Europski statistički ured (Eurostat) sve više koristi, indeks je stvarne individualne potrošnje po stanovniku, SIP, tj. europski program usporedbe cijena i BDP-a. I dok smo po BDP-u per capita stali uz bok Poljskoj i Mađarskoj, koje su na 77 posto prosjeka razvijenosti EU-a, po SIP-u smo na samom dnu ljestvice, a zanimljivo je da nam i taj pokazatelj iznosi 76 posto, kao i BDP po stanovniku.

Ekonomski analitičar dr. Petar Vušković pojašnjava da je BDP pokazatelj koji nam govori o ekonomskoj aktivnosti pojedine zemlje. Međutim, on nam sam po sebi nije dovoljan da bismo vidjeli pravu ekonomsku sliku pojedine članice Europske unije zbog različitih cijena na tržištu. "Zbog toga se uzima SKM (standard kupovne moći), koji uspoređuje ekonomsku aktivnost zemalja članica izjednačavajući kupovnu moć različitih nacionalnih valuta i pretvarajući ih u stvarni ekonomski obujam. Zapravo pokazuje stvarnu ekonomsku aktivnost na zajedničkom cjenovnom nivou. Stvarna individualna potrošnja (SIP) odnosi se na sva dobra i usluge kupljene od kućanstava. Kolokvijalno rečeno, koliko iz ekonomskog rasta možemo stvarno kupiti dobara i usluga. To je ono kad na kavi znamo reći 'ne osjećam' taj ekonomski rast", pojašnjava Vušković.

Komentirajući činjenicu da prema jednom indeksu Hrvatska stoji odlično, a prema stvarnoj individualnoj potrošnji očajno, Vušković kaže da "hrvatska ekonomija u posljednje vrijeme izgleda kao bodibilder iz teretane, ima lijepe mišiće oblikovane steroidima, ali je stvarna snaga upitna". "Primjerice, mi smo uz Maltu imali jednu od najvećih ekonomskih aktivnosti gledajući rast BDP-a. Uz procijenjenu stopu ekonomskog rasta od 3.8 posto možemo reći da smo u 2024. bili ekonomska lokomotiva Europe. S druge strane, Hrvatska je u skupini zemalja s najnižom razinom SIP-a po stanovniku. U razredu smo s Grčkom, Slovačkom, Bugarskom, Mađarskom. Naš raspon je 20 - 30 posto ispod prosjeka 27 članica EU-a. Ako Hrvatska želi pripadati boljem razredu, za što ima potencijala, treba imati veće ekonomske skokove", poručuje Vušković, dodajući da će se kontinuirani rast BDP-a s vremenom pretvoriti u ekonomski razvoj. Bio bih zadovoljan da iduće godine prijeđemo 80 posto prosjeka ekonomskog razvoja 27 članica EU-a gledajući paritet kupovne moći, kaže Vušković.

Da je hrvatsko gospodarstvo bodibilder, ali s pravim mišićima, smatra posebni savjetnik premijera za ekonomiju, dr. Zvonimir Savić. Za SIP po stanovniku kaže da je dobar pokazatelj procjene stvarne potrošnje i materijalnog blagostanja, no ističe da Hrvatska kontinuirano bilježi rast SIP-a u odnosu prema drugim članicama EU-a, koji je ubrzao u posljednjih šest godina. "Tako smo 2018. po SIP-u bili na 65 posto prosjeka EU-a, 2019. na 66 posto, 2020. na 68 posto, a 2021. skočili za čak četiri posto, na 74 posto, na koliko smo bili i 2022., a u 2023. porasli na 76 posto prosjeka razvijenosti Unije. Istaknuo bih da je 2020. samo jedna država bila ispod Hrvatske po SIP-u, iduće godine bile su tri države ispod nas, a prošle godine četiri. Takav uzlazni trend nemaju sve članice Unije", naglašava Savić i dodaje da je u prošloj godini samo 12 zemalja EU-a, uključujući Hrvatsku, imalo rast indeksa stvarne individualne potrošnje, a rastom od dva i više posto u 2023. godini može se pohvaliti samo osam članica.

“Također, u posljednjih šest godina samo dvije članice EU-a i Hrvatska bilježe kontinuirani uzlazni trend rasta SIP indeksa. Irska i Malta, primjerice, ne spadaju među te tri zemlje jer su jedne godine zabilježile rast od čak pet posto stvarne individiualne potrošnje, a iduće godine pad za čak pet posto. Hrvatska ne bilježi padove u stvarnoj individualnoj potrošnji, osim stagnacije tijekom 2021. i 2022., kada smo dvije godine zaredom bili na 74 posto", navodi Savić i zaključuje da je u Hrvatskoj te u još dvije članice zamjetan nastavak ubrzanja rasta SIP-a, a ostale su 24 članice EU-a u posljednjih šest godina bar jednom zabilježile pad.

Hrvatska je tako po stvarnoj individualnoj potrošnji stanovnika za 24 posto ispod prosjeka EU-a, u skupini s Grčkom, Slovačkom, Estonijom, Latvijom, Bugarskom i Mađarskom, čiji se rasponi kreću od 20 do 30 posto ispod prosjeka EU-a. Na razini prosjeka su Italija i Cipar, a daleko najveću individalnu potrošnju građana ima Luksemburg, čak 137 posto prosjeka EU-a.