Zbog činjenice da ih se ne prihvaća kao partnera u ugovaranju, liječnici obiteljske medicine udruženi u KoHOM odbit će potpis novih ugovora s HZZO-om. Do novog bunta obiteljskih liječnika došlo je zbog činjenice da se ugovaranje za 2025. godinu u srijedu našlo na sjednici Upravnog vijeća HZZO-a bez ikakve konzultacije s njima kao drugom ugovornom stranom.

Kupovanje vremena

“Iako pojam ugovaranja podrazumijeva ravnopravno sudjelovanje svih strana u procesu ugovaranja, dosadašnja praksa jasno je pokazala kako je to uvijek bio jednostran proces, koji je određivao isključivo HZZO mijenjajući ugovor onako kako je želio, što je posljedično dovelo do urušavanja obiteljske medicine", upozorili su u srijedu iz KoHOM-a. Ta najveća udruga obiteljske medicine u Hrvatskoj prikupila je dosad respektabilnih 530 punomoći privatnih ugovornih liječnika obiteljske medicine iz cijele Hrvatske, od njih ukupno tisuću, koji žele da ih KoHOM zastupa prilikom novog ugovaranja s HZZO-om. Tvrde kako je podrška liječnika za njihove zahtjeve i daleko veća od broja punomoći.

U KoHOM-u očekuju žurne pregovore o novim ugovorima, a u međuvremenu savjetuju svojim članovima da nove ugovore, ako im ih HZZO ponudi, ne potpisuju, odnosno da pošalju svoje primjerke ponuđenih ugovora KoHOM-ovu odvjetničkom timu na pregled i korekciju te čekaju pregovore. Izglednija je varijanta da ugovornim obiteljskim liječnicima HZZO ponudi aneks ugovora, odnosno produženje postojećeg ugovora do daljnjeg. KoHOM upozorava da bi to bilo kupovanje vremena i guranje problema pod tepih, čime se ne rješavaju, nego samo produbljuju problemi liječnika i obiteljske medicine, a obiteljska medicina kao struka slabi i propada. Neprihvatljivo je, kažu, da zdravstvena administracija sustavno ignorira ugovorne liječnike, koji, poučeni svakodnevnom praksom, mogu precizno definirati probleme u dosadašnjem načinu financiranja timova i funkcioniranju PZZ-a.

“Želimo postati pravi partneri pregovarači, da se konačno sjedne i napravi ugovor s nama kako treba. To nije kratak proces, ali u dva do tri mjeseca to se može napraviti. Ako u HZZO-u izrađuju aneks ugovora, neka on traje tri mjeseca, za to vrijeme možemo definirati nove uvjete ugovaranja", kaže dr. Zrinka Huđek Leskovar, predsjednica KoHOM-a.

Mjesečni limiti

Više je stvari čiju korekciju obiteljski liječnici priželjkuju, a jedna od njih je da više ne odgovaraju za terapije koje propiše bolnički specijalist. "Mi smo praktično propisivači tih lijekova. Ako kolega u bolnici napiše lijek izvan klauzula HZZO-a, a to se vrlo često događa, onda imamo problem s pacijentom, a ako izdamo taj lijek na recept, HZZO nas može kazniti. Trebalo bi takve lijekove izdavati preko bolničke ljekarne ili neka kolege u bolnici objasne pacijentu da lijek ne ide na recept i da ga mora kupiti", navodi čelnica KoHOM-a.

Tu su i bolovanja, koja bi u ugovorima trebalo definirati tako da kratke bolesti, kao u većini zemalja EU-a, uopće ne idu preko doznake, a duža bolovanja vratiti komisijama, smatraju liječnici. "Za tri do četiri dana obične prehlade ili proljeva pacijenti ne bi trebali opterećivati naše ordinacije, nego to rješavati s poslodavcem. Pacijent nas tu dvaput opterećuje - kad dođe ili nazove da je bolestan i kad dođe po doznaku", navodi Huđek Leskovar. Duga bolovanja, koja prelaze dva ili tri mjeseca, trebalo bi, kaže, rješavati preko liječničkih povjerenstava. HZZO danas, naime, ne kontrolira pacijente, nego samo je li liječnik na vrijeme zatvorio bolovanje, dok se, na primjer, ne vodi računa o tome je li pacijent na bolovanju jer stvarno ne može raditi ili čeka dijagnostiku koja je nedostupna zbog lista čekanja.

U novim ugovorima liječnici bi rado mijenjali i postojeće mjesečne limite. "Svi mi radimo iznad limita, a htjeli bismo da nam se dodatni rad, osobito onaj koji zahtijeva veću vještinu, dodatno plati. Na primjer, ako kolega u ordinaciji radi ultrazvuk, treba mu povećati limit. HZZO nam plaća smiješnih deset eura za UZV trbuha, a vi napravite takvih pet i ispunili ste limit, ne možete više pregledavati. Zašto ne biste napravili i više, da se ne opterećuje sekundarna zdravstvena zaštita", pita se Huđek Leskovar.