Nema dogovora oko osnovice plaća u javnim službama, zbog čega 11 sindikata, nezadovoljnih Vladinom ponudom, planira pokrenuti sindikalni spor s Vladom. Ako se tijekom postupka mirenja sporazum ne postigne, nakon školskih praznika sindikati u zdravstu, obrazovanju, kulturi i socijalnoj skrbi spremni su ući u štrajk.

Potvrdili su nam to iz sindikata nakon sastanka s pregovaračima Vlade, na kojem su na stol dobili ponudu rasta osnovice plaća za 3 plus 2, odnosno povišicu plaće za ožujak s isplatom u travnju za 3 % te plaće za listopad s isplatom u studenome za dodatnih 2 %. Vlada je usto pristala povećati naknadu za noćni rad na 50 %, ali ne i na naknadu za topli obrok, kao novo materijalno pravo na kojem sindikati inzistiraju.

Sindikati državnih službi, koji su sve dosad tvrdili da svoje stavove usklađuju sa sindikatima javnih službi, pristali su pak na rast plaća po modelu 3 plus 2, ocijenivši da su povišicom od 5 % u ovim pregovorima "postigli svoj cilj". Za sindikate javnih službi to, međutim, nije povišica od 5 %, jer se prvi dio isplaćuje na proljeće, a drugi dio tek krajem godine, što, prema njihovoj računici, na godišnjoj razini u 2025. godini zaposlenima donosi realnu povišicu manju od 3 %. Sindikati su u startu tražili povećanje osnovice za 10 %, a prošlog su tjedna svoju ponudu smanjili na 4 % plus 4 %.

- Mi smo već spustili svoj zahtjev na ispod 8 %, a ova Vladina ponuda na godišnjoj razini znači povećanje od samo 2,7 %. To će se podudariti s inflacijom u idućoj godini, što znači da za Vladu ni minimalno podizanje cijene rada ne dolazi u obzir - komentira Željko Stipić, predsjednik Školskog sindikata Preporod. Činjenicu da su državne službe pristale na Vladinu ponudu u sindikatima javnih službi doživjeli su kao svojevrsni dogovor iza njihovih leđa. "Sve je očitije da su neki dogovori postojali ispod stola i prije, a sad to treba isporučiti", kaže Stipić. Dok sindikati najavljuju da će do kraja tjedna zatražiti otvaranje postupka mirenja, iz Vlade poručuju kako sindikati nemaju pretpostavke za štrajk.

- Nadam se da su svi predstavnici sindikata svjesni kako su upravo oni potpisali Temeljni kolektivni ugovor, koji jasno kaže, ako se ne suglasimo oko iznosa povećanja osnovice do izglasavanja državnog proračuna, Vlada samostalno donosi odluku. Siguran sam da su predstavnici sindikata u javnim službama svjesni što su potpisali - poručio je ministar rada Marin Piletić. Prema čl. 53 TKU-a, naime, ako se povećanje osnovice ne dogovori sa sindikatima do donošenja državnog proračuna, Vlada samostalno donosi odluku o povećanju osnovice do 31. prosinca. Dakle, dok sindikati namjeravaju pokrenuti postupak mirenja, u Vladi im osporavaju to pravo. Ipak, oduzimanje tog prava bilo bi, tvrde sindikalci, presedan u novijoj povijesti socijalnog dijaloga. Vladi zamjeraju što je namjerno odugovlačila s početkom pregovora upravo da bi došlo do ove pat-pozicije. "To da uopće ne žele govoriti o toplom obroku, nismo očekivali. Tu bismo se sigurno već približili nekom dogovoru. Mogu reći da je to kap koja je prelila čašu", kaže Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.

Postupak mirenja sindikati će zatražiti do kraja tjedna. Ako počne, određuje se miritelj i u roku od pet dana mora se održati. Cijeli postupak usporili bi božićni blagdani i to što do kraja godine ostaje tek osam radnih dana. Sindikati kažu da će, kada mirenje završi, donijeti konačnu odluku o tome idu li u štrajk.

Najraniji termin u kojem bi mogli početi štrajkati je početak drugog polugodišta, 7. siječnja, jer je 70.000 zaposlenih u školama snaga bez koje se ne isplati pokretati sindikalne akcije. Kolike su šanse da se dogovor oko podizanja osnovice postigne u mirenju, najbolje govori podatak da se to dogodilo samo jednom, 2018., kada je u mirenju dogovoren rast osnovice u 2019. za 3 plus 2 posto.