Državni zavod za statistiku potvrdio je svoju prvu procjenu o stopi inflacije za studeni od 2,8 %, što je drugi mjesec zaredom u kojemu je inflacija ubrzala, nakon što je u listopadu porasla na 2,2 %. Mjerene harmoniziranim indeksom, odnosno metodom kojom se koristi Eurostat, potrošačke cijene u studenome su u odnosu prema studenome 2023. prosječno bile više 4 %, a u odnosu prema listopadu prosječno su ostale na istoj razini.

Hrvatska narodna banka (HNB) još je u rujnu upozorila da bi zbog Vladine odluke o podizanju cijena plina i struje, najprije za 6,5 % u listopadu i studenome, a od Nove godine za još 3,5 %, inflacija krajem godine mogla ubrzati, no ubrzala je već u listopadu, čime je prekinut šestomjesečni trend usporavanja inflacije, započet u travnju. Podsjetimo, inflacija se od siječnja do ožujka držala na razini od 4,1 %, ali je od travnja počelo njezino usporavanje, kada je "skliznula" na 3,7 %, u svibnju je pala na 3,3 %, u lipnju na 2,4 %, srpnju na 2,2 %, kolovozu na 1,8 %, a u rujnu na 1,6 %, nakon čega je u listopadu opet ubrzala.

“Ubrzavanje ukupne inflacije u studenom rezultat je ubrzavanja inflacije cijena energije, ali je inflacija cijena ostalih glavnih komponenata (hrane, usluga i industrijskih proizvoda) usporila. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava, poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija i sl., još se više ubrzala, sa 2,2 % u listopadu na 2,8 % u studenom", navodi se u komentaru HNB-a.

No istovremeno je, nakon tri mjeseca ubrzavanja, inflacija cijena hrane vrlo blago usporila, na 5,1 % sa 5,2 % u listopadu, navode u HNB-u, a usporila je i tzv. temeljna inflacija (bez cijena energije, hrane, alkohola i duhana) sa 4,5 % u listopadu na 4,3 % u studenom, zahvaljujući usporavanju inflacije cijena industrijskih proizvoda i usluga na 7,3 % sa 7,5 % u listopadu. "Pritom usluge nastavljaju biti komponenta s najvećim značenjem za ukupna inflacijska kretanja u Hrvatskoj. Ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena od 4 % (prema Eurostatu) usluge pridonose sa 2,3 %, a hrana sa 1,5 %", podsjećaju i dodaju da je mjesečna inflacija cijena usluga i dalje iznad svoje povijesno uobičajene vrijednosti. U nešto većoj mjeri, također iznad povijesno uobičajene vrijednosti, jest i mjesečna inflacija cijena hrane, navode, a nakon što se krajem 2023. inflacija cijena hrane stabilizirala, veći dio godine nije znatnije odstupala od uobičajenog kretanja.

Hrvatska udruga poslodavaca ističe da uzastopno povećanje minimalnih plaća iznad produktivnosti ne može povećati standard stanovništva, nego potiče inflatorne pritiske, te u konačnici pad kupovne moći, iako je, prema podatcima Eurostata, u Hrvatskoj došlo do poboljšanja realne kupovne moći osoba s minimalnom plaćom za 11 %. U cijeloj eurozoni prosječna godišnja stopa inflacije u studenome je iznosila 2,3 %, a višu stopu inflacije od Hrvatske imala je samo Belgija - 5 %.