U prostorijama Hrvatske matice iseljenika 8. i 9. svibnja 2025. održava se međunarodna konferencija "Globalne dijaspore i Europska unija - hrvatska dijaspora u globalnoj perspektivi", s brojnim domaćim i inozemnim gostima. Teme su aktualne i redom od prioritetne: Imigracijske politike u EU; Globalni i europski trendovi u odnosu na migracijsku radnu snagu; Demografski izazovi i potencijal dijaspora u 21. stoljeću; Integracijski i asimilacijski procesi u europskim zemljama; Postoji li multikulturalizam u Europi?; Brain-drain/odlazak stručnjaka; Dijaspora i razvoj; Politička prava dijaspore.

Trenutna je procjena Ujedinjenih naroda da u svijetu ima 281 milijun međunarodnih migranata, što je 3,6 posto svjetske populacije. Sve je veći broj ljudi raseljen, unutar i izvan zemlje podrijetla, zbog sukoba, nasilja, političke ili ekonomske nestabilnosti kao i klimatskih promjena i drugih katastrofa. U 2022. godini u svijetu je bilo 117 milijuna raseljenih osoba, a 71,2 milijuna interno raseljenih osoba. Broj tražitelja azila porastao je s 4,1 milijun u 2020. na 5,4 milijuna u 2022., što je porast od više od 30 posto.

Na početku 21. stoljeća, svjedoci smo intenzivnih migracija koje su prouzročile velike izazove u zemljama koje su prihvatile migrante. Mnogi znanstvenici i stručnjaci koji se bave migracijskim temama, kao i općenito globalnim dijasporama, zastupaju tezu prema kojoj će cijelo čovječanstvo biti prisiljeno baviti se ovom problematikom. Činjenica da dvije trećine država svijeta prihvaća dvostruko državljanstvo potvrđuje veliko značenje iseljenika - useljenika ne samo u ekonomskom, nego i u političkom, znanstvenom, kulturnom, vjerskom, sportskom kao i u mnogim drugim područjima.

Uloga dijaspora u svijetu drastično se promijenila u odnosu prema njihovu položaj koji su imale nakon Drugog svjetskog rata. Pripadnici raznih dijaspora, odnosno njihove krovne organizacije, postali su veoma važnim čimbenicima u međudržavnim odnosima.

Najbrojnije dijaspore u svijetu, indijska, koja broji 17,5 milijuna ljudi, meksička 11,8 milijuna, kineska s 10,7 milijuna, igraju vrlo važnu ulogu u odnosima njihovih država rođenja ili podrijetla s vladama država u kojima žive ili ondje čine drugu generaciju useljenika, kao što su Sjedinjene Američke Države, Kanada i Australija.

Zatim, imamo primjer kako je Irska, zahvaljujući politici koju je vodila devedesetih godina prošlog stoljeća, motivirala svoje građane na povratak iz dijaspore, te je zbog politike niskog oporezivanja kapitala privukla investicije ne samo irskih iseljenika nego su i globalne kompanije preselile glavninu svog poslovanja u Irsku, što je rezultiralo ekonomskim i demografskim napretkom te zemlje. Dobar primjer povezivanja dijaspore s domovinom nalazimo kod židovske i hrvatske dijaspore, koje su na razne načine aktivno sudjelovale i pomagale svoje matične zemlje tijekom njihovih ratova.

Na primjerima dijaspora koje vuku korijene iz država jugoistočne Europe, osobito zapadnog Balkana, možemo se najbolje uvjeriti kako migracijski procesi, to jest njihove dijaspore, imaju važnu ulogu u međunarodnim odnosima njihovih država i država u kojima su se nastanili.

Na osnovi izvješća EU Ocean State Report, 33 % ukupnog stanovništva Albanije živi izvan zemlje, a 34 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine živi izvan granica domovine. Nakon tranzicije, devedesetih godina prošlog stoljeća, oko dva milijuna stanovnika Rumunjske i Bugarske napustilo je te dvije zemlje. Posljednjih deset godina Republiku Hrvatsku napustilo je više od 400.000 njezinih građana, slično kao i Republiku Kosovo, a susjednu Srbiju napustilo je više od 800.000 njezinih stanovnika.

Cilj je zagrebačke konferencije analizirati stanje i kroz diskusiju ponuditi rješenja koja bi pridonijela zaustavljanju iseljavanja i povratku hrvatskih građana koji su domovinu napustili u posljednjih dvadeset godina. Osim navedenih prihvatljive su i druge teme potencijalnih sudionika koje se tiču hrvatskih iseljenika.