Jedinstveni dodatak na plaću trebao bi u 2026. trajno zamijeniti porezne olakšice koje roditelji u Hrvatskoj danas imaju na račun svojeg potomstva. Prema najavi ministra financija Marka Primorca, napokon bi se trebala realizirati zamisao o jedinstvenoj naknadi za dijete, koja neće ovisiti o primanjima roditelja. Ako se to provede u djelo, ukinule bi se postojeće olakšice za uzdržavane članove obitelji i uveo fiksni dodatak na plaću za svako dijete do završetka školovanja.

“Kindergeld"

Ideja o univerzalnom dječjem doplatku, koji bi za svako dijete bio u istom iznosu, nije novost - još je u vrijeme Milanovićeve vlade, 2015., tadašnja ministrica Milanka Opačić pripremala uvođenje tog dodatka, po uzoru na njemački "Kindergeld", ali zamisao nikad nije do kraja provedena. U Njemačkoj naknada iznosi fiksnih 250 eura za svako dijete, a nedavno je povećana jer je vlada ocijenila da su obitelji s djecom iznadprosječno pogođene poskupljenjima. U Irskoj se pak prima 140 eura po djetetu. Univerzalni doplatak za djecu poznaje većina europskih država, a iznos doplatka ovisi o dobi djeteta i raste s obzirom na broj djece u obitelji.

U Ministarstvu demografije i useljeništva smatraju da bi Hrvatska trebala osigurati iznos od 130 eura mjesečno po djetetu, ili oko deset posto prosječne netoplaće. Prema izračunu Tade Jurića, posebnog savjetnika ministra Ivana Šipića, takvo bi izdvajanje državu stajalo 926,6 milijuna eura, ili 2,8 posto proračuna, a bila bi to znatna podrška demografskoj revitalizaciji. Primorac svoj plan temelji na činjenici da je sustav poreznih olakšica na plaće u biti nepravedan, jer 53 posto građana uopće ne plaća porez na dohodak. Tako su olakšice za uzdržavane članove obitelji za slabo plaćene radnike zapravo mrtvo slovo na papiru. Sustav olakšica postavljen je tako da se ovisno o broju djece neoporezivi dio plaće povećava, a to najviše koristi obiteljima gdje roditelji imaju iznadprosječne plaće. S druge strane, puno je roditelja s vrlo niskom plaćom, na koju ne plaćaju porez jer im je prihod manji od mogućeg neoporezivog dijela. Danas je gotovo 100.000 radnika na minimalcu, a velik je broj onih koji su tek malo iznad minimalne plaće i teško mogu iskoristiti porezne olakšice na djecu. Primjerice, radnik s dvoje djece i brutoplaćom od 975 eura na ime olakšica za dvoje djece dobije oko 60 eura, onaj s medijalnom plaćom od 1300 eura i dvoje djece u plusu je dvostruko više, a radnik s prosječnom ili iznadprosječnom plaćom može dobiti i do 160 eura na dvoje djece.

Nije nedostižno

Kada bi se realizirao iznos od 130 eura po djetetu koji zagovaraju u Ministarstvu demografije, za dvoje djece primalo bi se 260 eura, te bi u novom modelu profitirali svi, a oni s nižim primanjima daleko više.

Nejednakost u realizaciji olakšica na djecu utvrdila je i Svjetska banka u analizi iz 2017. godine. Tada je porezne olakšice na djecu iskoristilo 408.000 zaposlenih roditelja za 627.000 djece. Oko 230.000 građana koristilo se olakšicom za jedno dijete, 143.000 za dvoje djece, a oko 30.000 za troje i više djece.

Stručnjaci Svjetske banke konstatirali su da je država najsiromašnijima, koji olakšicu ne uspiju iskoristiti, donekle ublažila taj manjak dječjim doplatkom, a najbogatijima se olakšica za djecu najviše isplatila. Olakšice za djecu stajale su te godine državu oko 266 milijuna eura nenaplaćenog poreza, a sada je taj iznos, s obzirom na rast plaća, znatno veći. Kad se tome pribroji 200 milijuna eura, koliko država izdvaja za dječji doplatak, koji danas prima 312 tisuća djece, iznos od 900 milijuna eura troška za fiksni dječji dodatak ne čini se nedostižnim.

U Ministarstvu demografije kažu kako će se 2025. najprije izraditi analiza Zakona o doplatku za djecu, a na temelju te analize pripremiti prijedlog novog zakona s ciljem ubrzanja i pojednostavljivanja procedure odobravanja prava na doplatak za djecu te povećanja materijalnih prava. "Pozdravljamo sve izmjene zakona koje će dovesti do poboljšanja u ostvarivanju socijalnih i ekonomskih prava djece. Napominjemo kako je ovu novčanu naknadu potrebno uskladiti s potrebama i troškovima života kako bi ispunila svoju svrhu i pomogla djeci u ostvarenju životnog standarda kakav jamči UN-ova Konvencija o pravima djeteta", komentar je pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević na naznake uvođenja novog modela doplatka za djecu.