Prije tjedan dana na čelno mjesto Ministarstva zdravstva imenovana je doc. dr. sc. Irena Hrstić, dr. med. Irena Hrstić je Puljanka, sa završenim Medicinskim fakultetom u Zagrebu, a potom je, 2003., sa samo 33 godine, postala najmlađa specijalistica gastroenterologije u Hrvatskoj. Uz stručno usavršavanje pohađala je i poslijediplomski studij biomedicine, te 2008. godine stekla titulu doktorice znanosti. Od 1997. do 2012. radila je u KBC-u Zagreb te zatim došla u Opću bolnicu Pula, gdje je 2013. imenovana ravnateljicom. Na tom je mjestu ostala sve do lani, kada je imenovana državnom tajnicom u Ministarstvu zdravstva, gdje se, nakon afere s prethodnim ministrom Vilijem Berošom, očekivano, popela stepenicu više. Sve je to bio povod za razgovor s novoimenovanom ministricom, koja je, malo je reći, preuzela izuzetno težak resor i sjela u užarenu fotelju.

Važan i velik resor

Nedavno ste izjavili da ste imenovanjem za ministricu zdravstva u političkom usmjerenju karijere došli do - cilja! Jeste li zapravo cijelo vrijeme težili tom cilju, kao što se dosta često u kuloarima i govorilo, da ćete se iz Pule ipak vratiti u Zagreb i zauzeti ministarsko mjesto, što ste vi opovrgavali - ili vam se jednostavno sve posložilo spletom okolnosti?

- Moram se nasmijati kada to tako kažete - dolazak na cilj, a ide na moj račun jer je ta komunikacija možda malo nespretno izvedena. Naime, moj cilj oduvijek je bio služiti svojim sugrađanima i narodu, liječnički poziv sam izabrala motivirana upravo željom da pridonesem, pomognem... To sam radila i kao liječnica i kao ravnateljica, a sada nastavljam i kao ministrica zdravstva te mi je čast raditi za našu državu i naše ljude. Zdravstvo je područje koje utječe na život svih nas, i vaš, i moj, i naših obitelji, a povjerenje koje sam dobila od premijera Plenkovića i Hrvatskog sabora obveza je i odgovornost. Ova Vlada prepoznala je značenje zdravstvenog sustava i uložila ogromna financijska sredstva, te nam je obveza osigurati najučinkovitije organizacijske modele za dobro funkcioniranje sustava. Dostupno zdravstvo svakom hrvatskom građaninu, viša kvaliteta usluge - to su ciljevi prema kojima idemo, a ja sam samo u poziciji s koje mogu aktivno pridonijeti tome. Koristim i priliku da još jednom zahvalim premijeru Plenkoviću na povjerenju.

Hoćete li se možda opet kandidirati za mjesto županice Istarske županije, s obzirom na izvrsne rezultate koje ste postigli na prošlim izborima, što nije uspjelo ni jednom HDZ-ovu kandidatu prije vas, pa ni omiljenom Lini Červaru, ili je to sada ipak neka dovršena priča, s obzirom na obveze koje vas čekaju u Ministarstvu?

- Pula, moj radni grad, kao i Istra, uvijek su u mom srcu, međutim, u ovom trenutku uopće nemam vremena razmišljati o tome, vjerujem kako je jasno da je zdravstvo iznimno važan i velik resor, koji zahtijeva da budem potpuno usmjerena na njega.

Što na takve ideje kažu vaši stranački kolege? Tko ima takve ambicije u istarskoj podružnici?

- No, kad već spominjete istarski HDZ, onda je fer reći da su rezultati u proteklim ciklusima ipak rezultat višegodišnjeg i dosljednog rada cijelog tima koji vodi Anton Kliman. Tako da i moj rezultat nije došao sam od sebe ni samo zbog mene, no drago mi je da sam mogla dati svoj doprinos cijelom timu, koji je zaslužan za to. I drugo, treba spomenuti da je, kad pogledamo s nacionalne razine, upravo vlada HDZ-a u protekla tri mandata realizirala projekte koje su prethodne vlasti zamrznule i stopirale. Danas, vjerojatno više nego ikada prije, Istrijani to prepoznaju i zato HDZ u Istri ima uzlazni trend: jer ljudi vide konkretne rezultate dosljednih politika, Istrijani vide da je HDZ rješenje, a ne problem, kao što neki politički akteri nastoje prikazati.

S obzirom na to da ste u Ministarstvu već bili na mjestu državne tajnice, posao ministrice možda vam i nije nešto novo, ipak, što ste zatekli, čime se trenutno bavite i koji su vam prioriteti? Kakvo je raspoloženje među djelatnicima nakon svega što se dogodilo s vašim prethodnikom? Imate li kakav dugoročni cilj - kuda ide hrvatsko zdravstvo i kanite li uvesti neke novine? Ako da, koje? Gdje vidite najveće nedostatke u sustavu zdravstva i na čemu treba prioritetno raditi?

- Upoznavši ljude kroz radne procese u Ministarstvu zdravstva, mogu tvrditi kako postoje stručni kapaciteti te sam sigurna da će i dalje odgovorno pratiti procese kojima je ishod dobrobit zdravstvenog sustava Republike Hrvatske. Kada gledamo što i kako sa zdravstvom, postoji nekoliko stvari koje će biti fokus u idućem periodu, poput dostupnosti liječnika najbliže mjestu stanovanja, podizanje kvalitete zdravstvene usluge, koja će omogućiti pacijentima da brže i jednostavnije riješe zdravstvene tegobe, a posebno se moramo usmjeriti na područje primarne zdravstvene zaštite, znači, obiteljskih liječnica i liječnika, koji su na prvoj crti, s kojima se naši građani najviše susreću i gdje se većina zdravstvenih problema treba rješavati. Takav pristup imat će utjecaj i na stabilizaciju lista čekanja, koje su, čini mi se, medijski vrlo atraktivna tema. U hrvatskom zdravstvenom sustavu imamo odlične ljude i stručnjake, proteklih nekoliko godina događaju se najveće investicije u zdravstvo kao rezultat kontinuiteta politike ove Vlade i cijeli se sustav mora prilagoditi novim okolnostima, potrebama, ali i mogućnostima koje nam se otvaraju. Regulirat ćemo odnos privatnog i javnog zdravstva, ali ne kao što to populisti ovih dana nastoje plasirati, nego na način da gledamo što je optimalno za pacijente i zdravlje naših ljudi, kako da sustav kao cjelina pruži najbolju moguću zdravstvenu uslugu.

Funkcioniranje u timu

Nedavno je u tjedniku Nacional objavljen članak u kojem zapravo i nema neke kritike na vaš rad, ni iz redova opozicije, ali vam se ipak zamjerava što ste iz pulske bolnice otišli a da niste privukli željeni broj kadra, te je i danas to najveći problem te pulske zdravstvene ustanove - nedostatak kvalitetnih liječnika i drugog medicinskog kadra. Kako to komentirate? Je li se moglo išta bolje oko toga napraviti ili jednostavno na tržištu nema gotovih liječnika koji bi bili voljni doći raditi u Pulu? Kako u tom kontekstu gledate na mjere koje poduzima Istarska županija radi privlačenja zdravstvenog kadra? Ima li nešto što bi se eventualno još moglo napraviti oko toga i hoće li Ministarstvo u tom dijelu poduzimati kakve mjere?

- Prije svega, naša bolnica u Puli ima vrhunsko osoblje, kako liječnike i medicinske sestre te tehničare tako i nezdravstveno osoblje. To su ljudi koji posvećeno i odgovorno obavljaju svoj posao, a činjenice su da svake godine raste broj pruženih usluga, kontinuirano se uvode nove metode dijagnostike i liječenja, stalno se ulaže u nove tehnologije..., to je stvarnost, to su činjenice. Izazov postoji u cijeloj vertikali zdravstva – znači, od fakulteta, specijalizacija do stažiranja, a koji se na kraju pokazuje upravo tamo gdje se pacijenti susreću sa zdravstvenim sustavom, u bolnicama i domovima zdravlja. I taj problem će se rješavati u suradnji više ministarstava, ali i zajedno sa županijama i gradovima.

Kako komentirate kritike da je, zbog spomenutog manjka zdravstvenog kadra, u pulskoj bolnici upitna kvaliteta medicinske usluge koju ta bolnica može pružiti i da istarski pacijenti zbog toga sve češće odabiru liječenje u riječkom KBC-u?

- Činjenica da pacijenti iz Istre povremeno odabiru liječenje u riječkom KBC-u, kao i u drugim kliničkim centrima u Republici Hrvatskoj, može biti razumljiva, jer pacijenti imaju i svoje individualne razloge, koji nisu nužno povezani s kvalitetom zdravstvene usluge koju pruža bolnica. Kad bi to stvarno bio problem, onda bi to sigurno bilo vidljivo i na smanjenoj količini usluga koje pruža pulska bolnica, a činjenice govore suprotno. Više mi to zvuči kao nečiji dojam nego mišljenje utemeljno na stvarnosti i činjenicama.

Smatrate li da sadašnji ravnatelj, dr. Andrej Angelini, može kvalitetno voditi tu ustanovu?

- Bit ću vrlo direktna – ne da smatram, nego znam da dr. Angelini kvalitetno, savjesno i posvećeno vodi pulsku bolnicu. Oni koji ga poznaju znaju njegove kvalitete, ne samo kao liječnika nego i kao osobe koja je kapacitirana strateški promišljati zdravlje i zdravstvo te upravljati bolničkim sustavom.

Zanima me i vaše mišljenje o tome je li nužno da zdravstvene ustanove vode baš liječnici ili bi, po uzoru na neke zapadnoeuropske zemlje, bilo bolje da vođenje preuzmu menadžeri, ekonomisti, koji bi za suradnike onda imali ljude iz pravnog i zdravstvenog sektora?

- Svjesna sam kako je ovo pitanje koje izaziva dosta polemike u javnom prostoru. Osobno sam i sama liječnica, no prošla sam sve rukovodeće funkcije u zdravstvenoj ustanovi koje su zahtijevale od mene ne samo stručno medicinsko znanje nego i vještine koje se tiču organizacije rada, duboko razumijevanje poslovnih procesa zdravstvene ustanove, timski rad i kvalitetnu međusobnu komunikaciju. Moj osobni stav je da nije presudno da zdravstvenu ustanovu vodi liječnik, ali je važno da postoji timski rad liječnika, ekonomista i pravnika. Nitko nije otok, svi mi funkcioniramo u timu i s timom.

Kako gledate na osnivanje Medicinskog fakulteta u Puli, koji još uvijek nema dopusnicu, ali svejedno upisuje i obrazuje studente?

- Razvijena i kvalitetna akademska zajednica preduvjet je napretka bilo koje lokalne sredine, pa tako i Sveučilište u Puli podiže kvalitetu destinacije, življenja, mogućnosti našega grada. Od izuzetne je važnosti održavanje kontinuiteta školovanja medicinskog kadra u cijeloj Hrvatskoj, pa tako i u Istri. Sveučilište u Puli obrazuje sestrinski kadar i sve što je do sada učinjeno pridonijelo je i zadržavanju tog istog školovanog kadra u sustavu zdravstva Istarske županije. Potencijala za Medicinski fakultet sigurno ima, a za realizaciju dopusnice nužno je osigurati kvalitetan nastavni kadar i nadam se da će se na tome raditi u idućem periodu.