Ilustracija
Cijene nekretnina u Hrvatskoj porasle 24 %. Rabljene su dostigle cijene po kojima se ne mogu prodati
Hrvatska posljednje dvije godine, uz Bugarsku i Poljsku, ima najveći rast cijena nekretnina u Europskoj uniji, i to za čak 24 posto. Pod pritiskom visokih cijena, javlja Dnevnik HTV-a, posebice novogradnje, promet na tržištu nekretnina usporava.
Ove godine najviše prodanih stanova je u Zagrebu, oko 9300. Slijede Primorsko-goranska županija s oko 3800 te Istarska s 3200 prodanih stanova.
Najviša prosječna cijena stanova je na Jadranu, gdje kvadrat u prosjeku stoji oko 2700 eura, u Zagrebu je cijena oko 2300, a u ostatku zemlje za četvorni metar stana u prosjeku treba izdvojiti oko 1900 eura.
Što se na tržištu nekretnina očekuje iduće godine?
Pad kupoprodaja diljem Hrvatske
Cijene stambenih kvadrata rastu, kupaca ima, no agencije diljem Lijepe Naše ipak bilježe pad kupoprodaja.
– Predviđamo manji broj transakcija, a prihodi će biti kao prošle godine. Potražnja je i dalje velika. U Istri se cijene kreću od tri i pol tisuće eura po metru kvadratnom pa do šest, sedam tisuća ovisno o lokacijama, kaže za HRT Lorena Kogej iz Dogma nekretnina Istra.
Gotovo 80 posto kupaca istarskih nekretnina su, doznaje se, inozemni kupci i naši iseljenici. Svaku treću nekretninu i u Dalmaciji kupuju stranci.
– Gradi se dosta, ali uvijek nedostaje novogradnje, nedostaje stanova do 60 kvadrata, tako da se cijene na boljim lokacijama kreću oko pet tisuća eura. Možda je blagi rast cijena, kaže Jasminka Biliškov, predsjednica strukovne grupacije HGK Splitsko dalmatinske županije.
– Prošle godine je za 6,9 posto pao promet i stranaca je bilo u manjem broju, tržište bitno usporava, nema dovoljno ponude na novogradnji, a rabljene su dostigle cijene po kojima se ne mogu prodati jer su nerealne. Nadamo se stagnaciji cijena i padu određenih nekretnina, kaže Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK.
Za tisuću dvjesto agencija na tržištu posla ima.
– Prošle godine je u Hrvatskoj napravljeno 9 milijardi eura u prometu nekretninama sa 190 tisuća transakcija koje su se obavile, kaže Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK.
Niske kamate na kredite i rast plaća tomu idu na ruku.
– Makroekonomski gledano u ovom trenutku u Hrvatskoj su svi uvjeti prisutni za izraženu aktivnost na tržištu nekretnina. Kad pomnožite rast zaposlenosti i plaća koji je dvoznamenkast i imate rast kredita blizu deset posto imate sve uvjete, kaže za Dnevnik HTV-a Goran Šaravanja, glavni ekonomist HGK.
Hoće li najavljene porezne izmjene u tome imati svoj utjecaj, vidjet ćemo iduće godine.
Cijeli prilog pogledajte OVDJE.
